Kardinal Bozanić predvodio Misu Večere Gospodnje

Kardinal je misu predslavio u zajedništvu s pomoćnim biskupima zagrebačkim Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, kanonicima Prvostolnog kaptola zagrebačkog, kancelarom i biskupskim vikarom za pastoral preč. Markom Kovačem, ekonomom Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomicom Šestakom, rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Željkom Faltakom i odgojiteljima Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa.

U uvodu kardinal Bozanić istaknuo je radost da se nakon dvije godine izbivanja iz katedrale vjernici mogu okupiti u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca koji će u narednom vremenu služiti kao pomoćna katedrala.

Propovijedao je pomoćni biskup Mijo Gorski. Istaknuo je kako je znakovito da upravo na Veliki četvrtak započinje redovito bogoslužje u novom Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca i da se nada da će i ovo biti „mjesto posredovanja i povratak sakramentima euharistije i štovanju bl. Alojzija Stepinca čije reklikvije se nalaze uz njegov kip. Mnogo nam znači prvostolnica, ali slijedimo Isusove riječi da se pravi klanjaoci klanjaju Bogu u duhu i istini, a to znači da se naše molitve i Božja milost mogu i ovdje susresti“, rekao je biskup i nadodao da se u ovim prostorima osjeća privremenost svega što nas okružuje. “Osjećamo da smo samo putnici u vremenu i prostoru koji nam je Bog dodijelio, ali u toj privremenosti slavimo otajstvo vječnosti, Euharistiju, kao najljepši dokaz Isusovog obećanja: Evo ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta“.

Biskup Gorski naglasio je da je euharistija, čijeg se ustanovljenja na Veliki četvrtak i sjećamo, „sudjelovanje, zajednički čin biskupa, svećenika, vjernika laika i Krista koji je pravi domaćin Svete gozbe. Prevažno je to živo zajedništvo u euharistijskom kruhu, u Tijelu i Krvi Kristovoj jer Euharistija je, kako nas uči Drugi vatikanski sabor, izvor i vrhunac Crkve, ona čini Crkvu, a Crkva čini euharistiju. I kad god je slavi, ne poziva Crkva na susrete, nego nas Krist poziva na gozbu svoje ljubavi. On se saginje u svoj poniznosti do svakoga od nas“.

„Posljednja večera, ta Pasha Novoga zavjeta, govori nam da je uz Božju pomoć moguće izaći iz svakoga zla, osobnog, društvenog, političkog, ali traži žrtvu sebedarja. Isus nam u Euharistiji daruje svoj život. Bez davanja i prenošenja, život sačuvan samo za sebe, umire. U kulturi licemjerja koja se više no ikada proširila svijetom, u kojoj je važna percepcija, a ne istina, ljudski život ima malu cijenu. Kakvu cijenu imaju životi nerođenih? Kakvu cijenu imaju nevine žrtve ukrajinskog naroda i nametnutog rata? O njima se sve više govori kao o kolateralnim žrtvama. Nikoga nije briga za patnju milijuna ljudskih bića u kojima Isus ponovo prolazi cijeli proces, od izdaje do ubojstva. A samo zbog jednog razloga, vlasti nad drugima“, istaknuo je.

„To je problem koji uzrokuje razaranje ljubavi i prijateljstva sve do izdaje, kao što je to učinio Juda koji je licemjerno, neiskreno, na Posljednjoj večeri primio zalogaj od svoga Učitelja“, istaknuo je biskup i nadodao da „Isus na Posljednjoj večeri potpuno mijenja ljudski pristup. On, Bog, odriče se vladanja nad čovjekom i postaje sluga ljudskog roda. Sebe daje kao janje na klanje, sebe dijeli kao kruh života, pere noge učenicima. To je neviđeno u povijesti ljudskog roda, ali to je jedini put za izgradnju svijeta bez nasilja i za život u vječnosti“.

Biskup Gorski naglasio je da „Isusov čin pranja nogu ne smije ostati obred u crkvama, samo simbolički znak služenja i poniznosti jer Isus tu gestu nije učinio zbog sebe, nego zbog nas: Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih“.

„Tijekom protekle dvije godine mnogo smo toga doživjeli: potrese, pandemiju virusa, zatvorene crkve, uništen društveni život. Ovog proljeća tome se pridružio i rat u Ukrajini, a razne ideje protivne evanđeoskoj poruci nade zahvaćaju i porobljuju svijet. Zlo kao da se udružilo protiv čovjeka. Mnogi se pitaju kako će sve to završiti, a mi se oslanjamo na Isusove riječi: Ne budite zabrinuti za svoj život. Zna Otac vaš što vam je potrebno. Tražite najprije kraljevstvo Božje. Slaveći euharistiju i blagujući Tijelo Kristovo tražimo ono što je gore, čeznimo za nebom u duši, za nebom u vječnosti, čeznimo za mirom na Zemlji, za pravednim društvom, čeznimo za dobrim međuljudskim odnosima“, poručio je biskup Gorski.

Misa večere Gospodnje završila je prijenosom Svetotajstva u pokrajnje svetohranište gdje se Kardinal u zajedništvu s pomoćnim biskupima, prezbiterima i okupljenim vjernicima zadržao u klanjanju u tišini. Obredi Velikog petka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca započet će u 18 sati, a misa Vazmenog bdijenja na Veliku subotu u 20 sati.