Kardinal Bozanić predvodio svetkovinu Svih svetih na Mirogoju

Kardinal Bozanić misu je predslavio na otvorenom zbog epidemioloških mjera te zato što je mirogojska crkva Krista Kralja, oštećena u potresu 22. ožujka 2020., neupotrebljiva.

Koncelebrirali su rektor crkve Krista Kralja Vlado Mikšić te kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Zvonimir Sekelj.

Na početku slavlja rektor Mikšić pozdravio je predslavitelja, okupljene vjernike i one koji su slavlje pratili preko prijenosa. Rekao je da su unatoč tomu što crkva nije sigurna za slavljenje liturgije, na želju kardinala Bozanića koji je ondje svake godine redovito predvodio slavlje Svih svetih, uspjeli organizirati misu na otvorenom.

Nadbiskup Bozanić na početku propovijedi rekao je da „današnja svetkovina Svih svetih širi naše vidike i potiče nas da pogled usmjerimo prema nebu te razmišljamo o životu koji nas čeka u zajedništvu s Bogom i svima svetima“.

„Danas je svetkovina zajedništva svetica i svetaca te grešnika koji, držeći se za ruke u hodočašću nebrojenog mnoštva, putuju prema životu. To je vjera u kojoj smo kršteni“, dodao je.

„Vjerujem u zajedništvo siromaha duhom, ožalošćenih, krotkih, gladnih i žednih pravednosti, milosrdnih, čistih srcem, mirotvoraca, progonjenih zbog pravednosti jer je njihovo kraljevstvo nebesko. Upravo oni, već ovdje obnavljaju zemlju, kako bismo osjetili predokus budućih dobara.“

Kardinal je zatim istaknuo vrijednost njihova trpljenja koje pročišćuje. Oni koji imaju iskustvo trpljenja „imaju snagu predvoditi, usmjeravati i gotovo gurati prema naprijed, prema višim idealima one koji zastaju na putu“, što je vidljivo u obiteljima, vjerničkim zajednicama i ljudskoj povijesti. „Tko ima pročišćeno srce otkriva pravi životni smjer, tko je prokušan trpljenjem vidi mnogo dalje, tko je milosrdan pomaže kako bi se iznova moglo započeti“, ustvrdio je nadbiskup.

Potom je naglasio zajedničarsku dimenziju svetkovine. Rekao je da ona nije „blagdan pojedinog sveca ili svetice, blaženika ili blaženice, nego proslava njihova zajedništva“. Nabrojio je imena mnogih, prvenstveno hrvatskih, svetaca, napomenuvši brojnost onih koji nisu kanonizirani, kao primjer i „izazov za naš život“, dodavši da su vjernici dionici njihova zajedništva.

„Naša je snaga u zajedništvu s onima koji su jači i bolji od nas, u zajedništvu s onima čija su usmjerenja i pogled, kao u Blažene Djevice Marije, bili puno čišći od naših“, istaknuo je.

Kardinal Bozanić kazao je da vjernici ovih dana posjećuju groblja i mole za pokojne te je podsjetio da Crkva, zbog covida-19, omogućuje dobivanje potpunog oprosta za vjerne pokojne tijekom studenoga.

Kardinal se osvrnuo i na trenutnu situaciju obilježenu pandemijom covida-19. Rekao je da je ona poljuljala ljudske sigurnosti i ostavila mnoga pitanja bez odgovora. Ipak, „ne treba previše dramatizirati, niti neodgovorno relativizirati“, naglasio je, istaknuvši važnost solidarnosti.

„Svetkovina Svih svetih je svetkovina zajedništva, blizine, približavanja ljudi međusobno. Ona nas, putujuću Crkvu, povezuje s ugodnicima Božjim u nebeskoj Crkvi. Svetkovina Svih svetih nas poglavito povezuje s Bogom“, rekao je kardinal, pozvavši sve na usrdnu molitvu da Bog oslobodi svijet od pošasti.

„Ovo je vrijeme molitve, posta i obraćenja, stoga molimo:
Oče naš nebeski, ne dopusti da upadnemo u napast i oslobodi nas od zla pošasti koja hara svijetom.
Isuse Kriste, Sine Boga živoga, daj da ne uzmanjka kruh života – tvoja Euharistija.
Duše Sveti, jačaj nam nadu da Bog jedini pobjeđuje zlo.
Neka nam se svima dobri Bog smiluje. Amen“, zaključio je kardinal Bozanić.

Nakon popričesne molitve, uslijedila je procesija do središnjeg grobljanskog križa gdje je kardinal Bozanić predmolio odrješenje za pokojne. U molitvi je rastumačio da svjetlo upaljenih svijeća označava istinsko Svjetlo – Krista čije je umiranje na križu „obuhvatilo patnje svih prošlih sadašnjih i budućih vremena“. Nakon molitve, udijelio je završni blagoslov.

Liturgijsko pjevanje predvodio je komorni sastav Akademskoga muškog zbora Fakulteta elektronike i računarstava u Zagrebu pod ravnanjem Josipa degl’ Ivellia. Pjevana je gregorijanska Missa Orbis Factor.