Govor Državnog tajnika Svete Stolice bio je nadahnut promišljanjem aktualnog globalnog konteksta koji je, čini se, doveo multilateralni sustav u ozbiljnu krizu. Dokaz za to je “erozija povjerenja među narodima”, što je označeno rastućim intenzitetom sukoba. “Ovaj bi susret na vrhu trebao biti izvor i razlog za nadu”, istaknuo je kardinal Parolin citirajući Papu, a potom je stavio naglasak na budućnost, koja se mora graditi na temelju načela kao što je “nutarnje božansko dostojanstvo svakog pojedinca”, “promicanje cjelovitog ljudskog razvoja”, “ravnopravnost i suvereno dostojanstvo svih naroda i uspostava povjerenja među njima”.

Ova načela moraju odgovarati aktivnostima u različitim područjima. Prije svega u “eliminacija siromaštva”; cilj je to koji bi trebao biti prioritet jer “razvoj je ime mira”, ističe kardinal Parolin. “Mirna i prosperitetna budućnost zahtijeva političku volju da se iskoriste sva moguća sredstva za postizanje održivog razvoja”. To uključuje “reformu međunarodnih financijskih institucija, restrukturiranje duga i provedbu strategija za otpis duga”.

Težnja za mirom cilj je koji “zahtijeva provedbu općeg razoružanja i, posebno, potpuno uklanjanje nuklearnog oružja”. Odnosno, potrebno je “ostaviti po strani uske geopolitičke obzire i oduprijeti se snažnim gospodarskim lobijima za obranu ljudskog dostojanstva i jamčiti budućnost u kojoj sva ljudska bića mogu uživati ​​u cjelovitom razvoju, i kao pojedinci i kao zajednice”, istaknuo je Kardinal.

Također, potrebno je djelovati i na području umjetne inteligencije koja je posljednji korak u “velikom širenju industrijskih aktivnosti i prekrasnih otkrića znanosti”. Međutim, ta se tehnologija mora “hitno regulirati”. Sa svoje strane, Sveta Stolica “nada se regulatornom okviru za etiku umjetne inteligencije” koji se, između ostalog, bavi “zaštitom podataka, odgovornosti, pristranosti i utjecajem umjetne inteligencije na zapošljavanje”. Iznad svega, dodaje kardinal Parolin govoreći o mlađim generacijama, “imperativ je zajamčiti dostojanstvenu budućnost za sve, osiguravajući potrebne uvjete – uključujući ugodno obiteljsko okruženje – kako bi se olakšao prosperitet, dok se suočava s mnoštvom izazova koji ga koče, uključujući one koji proizlaze iz siromaštva, sukoba, izrabljivanja i ovisnosti”.

Na kraju govora Kardinal se usredotočio na UN-ov “Pakt za budućnost” koji Sveta Stolica prima na znanje, ali izražava svoju “rezerviranost” glede korištenja određenih pojmova. Prije svega pojmovi “seksualno i reproduktivno zdravlje” i “reproduktivna prava”: “Sveta Stolica vjeruje da se ti pojmovi odnose na holistički koncept zdravlja koji obuhvaća, svaki na svoj način, osobu u cjelini, odnosnu njezinu osobnost, duh i tijelo, a koji pogoduju postizanju osobne zrelosti u spolnosti i međusobnoj ljubavi te u procesu donošenja odluka koje karakteriziraju bračni odnos između muškarca i žene u skladu s moralnim normama”, pojasnio je Državni tajnik.

“Sveta Stolica ne smatra pobačaj ili pristup pobačaju ili abortivna sredstva kao pojmove koji ulaze u tu dimenziju”. Što se tiče “roda”, Sveta Stolica uvijek shvaća pojam “temeljen na biološkom spolnom identitetu koji je muški ili ženski”.

Otuda poziv na cjeloviti ljudski razvoj, kojemu je “dostojanstvo temelj”, a dijalog “nužno sredstvo”. “Danas osjećaj pripadnosti jednoj ljudskoj obitelji blijedi, a san o zajedničkom radu za pravdu i mir čini se zastarjelim i utopijskim”; no to “nije nužno da to bude slučaj ako postoji volja da se uključiti u autentični dijalog”, zaključio je Kardinal.