Pandemija nam daje dragocjenu lekciju, odnosno da je potrebno ponovno razmotriti naš pojam sigurnosti, koja se ne može temeljiti na prijetnji međusobnoga uništenja i na strahu, nego treba pronaći svoje temelje u pravednosti, u cjelovitom ljudskom razvoju, u poštovanju ljudskih prava, u brizi o svemu stvorenom, u promicanju odgojnih i zdravstvenih struktura, u dijalogu i solidarnosti, rekao je Papin državni tajnik kardinal Parolin, otvarajući, putem videoporuke, konferenciju naslovljenu „Pretvorba nuklearnoga oružja? Treba!“, a koja se održala u Tiskovnom uredu Svetoga samostana u Asizu.

Na konferenciji su se okupili predstavnici različitih stvarnosti koje se zauzimaju u promicanju razoružanja, uklanjanju nuklearnih arsenala i njihove pretvorbe u mirovne inicijative. Kardinal je pohvalio njihove napore koji su u skladu s viđenjem Svete Stolice međunarodne zajednice utemeljene na razvoju i jačanju stvarnoga i trajnoga pouzdanja među zemljama. U traženju općega dobra je stoga hitno potrebno usvojiti dalekovidne strategije, objasnio je kardinal Parolin.

Krajnji cilj potpune eliminacije nuklearnoga oružja je istodobno izazov i moralni i humanitarni imperativ, istaknuo je državni tajnik te dodao: Konkretan bi pristup trebao promicati razmišljanje o etici mira i multilateralne i kooperativne sigurnosti koja nadilazi strah i izolacionizam koji prožimaju brojne aktualne rasprave. U tom su smislu dva trenutka, sljedećih mjeseci, kada će međunarodna zajednica imati mogućnost razmotriti te teme.

U siječnju će se, naime, održati deseta Revizijska konferencija Ugovora o neširenju nuklearnoga oružja, a to će, kako je rekao kardinal, biti ključni trenutak za međunarodnu zajednicu, i posebno za nuklearne sile, da jasno pokažu sposobnost za shvaćanje današnjih izazova, za suočavanje s njima i za njihovo rješavanje. U ožujku će pak biti prvi susret potpisnica nedavnoga Ugovora o zabrani nuklearnoga oružja, kojemu se nisu pridružile nuklearne sile i države koje su s njima u vojnom savezu (osim Nizozemske), a koji je stupio na snagu u siječnju ove godine. Uspjeh je to multilateralne diplomacije, rekao je kardinal te podsjetio također da pregovori o njemu, kao i stupanje na snagu, ne bi bili mogući bez djelovanja brojnih udruga civilnoga društva koje se stalno zauzimaju u promicanju razoružanja i mira.

Državni tajnik na kraju je podsjetio na riječi pape Franje u povodu 54. svjetskog dana mira, 1. siječnja ove godine, koje valja smatrati vodičem za sljedeće korake prema razoružanju. Koliko se sredstava rasipa za oružje, posebno za nuklearno oružje?, upitao je Papa. Odgovor je da se ta sredstva namijene promicanju mira, razvoja i zdravlja, kroz uspostavu svjetskoga fonda kako bi se moglo definitivno ukloniti glad i pridonijeti razvoju najsiromašnijih zemalja.