Osvrćući se na geslo Papina apostolskog putovanja, koje glasi „Da svijet ima život“, te na poruku koju se želi poslati iz Francuske, kardinal je prije svega istaknuo vrijednost ljudskoga života „koji moramo prihvatiti, ljubiti te štititi od začeća do prirodne smrti“. Napomenuo je također da se u mnogim zemljama uvode zakoni koji ne poštuju tu vrijednost. Dodao je da u kontekstu smanjenja broja rođenih u Europi, putovanje u Francusku pruža mogućnost da se ponovno otkrije život kao dar koji se mora prihvatiti sa zahvalnošću i odgovorno.

Državni tajnik istaknuo je važnost duhovnoga života dodajući da Francuska bilježi velik broj mladih i odraslih katekumena, što je znak velike žeđi za duhovnošću.

Na pitanje o posjetu Svetoga Oca UNESCO-u, kao mjestu posvećenom kulturi, obrazovanju i suradnji među narodima, kardinal Parolin se osvrnuo na njegovu važnost u izgradnji mira, ističući da je papa Lav XIV. u enciklici Magnifica humanitas napomenuo da dijalog i diplomatski odnosi moraju postati uobičajeni načini za rješavanje sukoba. To nas potiče na obvezu da nove generacije podučimo da dijalog nije slabost, nego oblik odgovornosti, kao i sredstvo za izgradnju općega dobra. Politika mora graditi pravedne institucije te jamčiti da će rješenja za sukobe tražiti putem diplomacije, pojasnio je, dodavši da kultura i obrazovanje mogu djelovati mnogo prije politike, formirajući pojedince sposobne prepoznati u drugomu brata u čovještvu, a ne neprijatelja.

Kardinal Parolin istaknuo je da Crkva može pridonijeti formiranju savjesti u svjetlu evanđelja, stvarati mostove i kulturu susreta, kao i dati glas onima koji riskiraju izgubiti ga. Pojasnio je da je Crkva po svojoj naravi pozvana biti prostor u kojem različiti pojedinci, narodi i kulture uče međusobno se slušati, upoznavati i prepoznati u zajedničkom dostojanstvu djece Božje.

Osvrćući se na činjenicu da Papa odlazi u posjet Francuskoj nakon prihvaćanja zakona o potpomognutom samoubojstvu u toj zemlji, kardinal je istaknuo da je jasno da Sveta Stolica pozorno i s velikom zabrinutošću promatra te zakonske promjene. Stajalište je Crkve o tom pitanju dobro poznato: ona neprestano brani život u svim njegovim fazama, izrazima i dimenzijama, od začeća do njegova prirodnog kraja. Papa Lav XIV. podsjetit će nas da istinsko suosjećanje pred patnjom nije u poticanju ili iščekivanju završetka života, nego u tomu da se nikoga ne ostavi samoga u njegovoj patnji, rekao je. U tom smislu, Papin apel Francuskoj bit će poticaj da ponovno otkrije najdublje korijene vlastitog humanizma kroz učinkovito i široko rasprostranjeno jačanje palijativne skrbi i sveobuhvatne pomoći osobi, rekao je kardinal ističući da urođeno dostojanstvo ljudskog bića nije vezano za kriterije učinkovitosti ili biološkoga zdravlja.

Što se pak tiče masovnoga povećanja resursa za naoružanje i uloge Europe kako bi ostala vjerna duhu osnivača, državni tajnik napomenuo je da su i danas mogući „kreativni napori“, također zahvaljujući iskustvu dijaloga stečenoga tijekom posljednjih desetljeća unutar institucija Zajednice i država članica. Međutim, takvi napori zahtijevaju jasno prepoznavanje od strane svih da se s izazovima koji su pred nama možemo suočiti samo ako dozrije ideja da Europa nije nadstruktura, nego istinsko tijelo u kojemu je raznolikost njezinih članova usklađeno zajedničkom vizijom i voljom na području vanjske politike, istaknuo je kardinal Parolin.

S državnim tajnikom Svete Stolice razgovarao je Massimiliano Menichetti, izvijestio je Vatican News.