Papa Franjo je planirano naoružavanje europskih država glede rata u Ukrajini nedavno opisao kao “ludilo”. Njemačka i Italija, između ostalih, upravo su najavile da će povećati svoju vojnu potrošnju. “Neću raspravljati o odlukama koje su donijele razne zemlje o isporuci oružja Ukrajini, koja se kao nacija ima pravo braniti od invazije koju trpi”, pojasnio je kardinal Parolin na predstavljanju knjige “Contro la guerra” (“Protiv rata”) na rimskom sveučilištu LUMSA, dodavši: “Ali reći ću da je ograničavanje na oružje slab odgovor. Da, oružje je slab, a ne snažan odgovor.”

Umjesto toga, snažan odgovor bio bi onaj koji “poduzima mirovne inicijative uz uključivanje svih dionika, odnosno inicijative za okončanje borbi kako bi se postiglo rješenje putem pregovora.” Na to neumorno poziva papa Franjo. Vladajući bi morali “izaći iz ovog pakla uništenja” te putem pregovora tražiti i neugodna rješenja, rekao je kardinal Parolin, implicitno misleći na nacionalne interese kao što je opskrba energijom iz ruskih izvora. Ako je cilj trajni mir, ne postoji način da se zaobiđu rješenja koja podržavaju obje strane.

Šef vatikanske diplomacije spominjao je encikliku Fratelli tutti, ali i Pacem in Terris Ivana XXIII. i “nečuvenu” notu mira Benedikta XV. Spomenuo je i bogatstvo crkvenog učiteljstva kojemu se pridodaje i dalekovidnost Rimskih biskupa poput sv. Ivana Pavla II. koji je “molio snage Zapada da ne vode rat protiv Iraka”. To je sukob čije su posljedice, nakon dvadeset godina, još uvijek vidljive. To je poziv da se ne zaboravi prošlost, usred “lažnih vijesti i propagande” i usred guranja u zaborav “razornih” ratova za stanovništvo Sirije, Jemena, Tigraya. Sve su to dijelovi velike slagalice koju Franjo stigmatizira kao “Treći svjetski rat u dijelovima”.

Papa nikada nije prestao poticati savjest vladara da “odustanu od nastavka ovog pakla razaranja i da traže pregovaračka rješenja, čak i po cijenu žrtvovanja”. Svi ovi ratovi “potaknuti su trgovinom oružjem” i svi su ti ratovi “razorni za civilno stanovništvo”, posebice za djecu, koja su prve žrtve. U slučaju Ukrajine postoji opasnost i od nuklearnog oružja. Zato Papina perspektiva, koji naoružanje opisuje kao “ludilo”, nije utopijska i naivna, već naprotiv “dalekovidna i konkretna”, rekao je kardinal Parolin.

Ističe da je do sadašnjeg rata doveo razvoj događaja u posljednjih nekoliko desetljeća. “Umjesto uključivosti, nastavili smo graditi svijet koji se temelji na vojnim savezima i ekonomskoj kolonizaciji.” Vrijeme je da s tim prekinemo. Vlade moraju “dati više povjerenja internacionalnim tijelima i njihovoj strukturi te ih trebaju pokušati učiniti zajedničkim domom u kojemu se svi osjećaju zastupljenima.” Postoji žurna potreba za “novim sustavom internacionalnih odnosa koji se više ne temelji na odvraćanju ili da je utemeljen na vojnoj sili.” Kardinal je bio sasvim otvoren: “Ako ne radimo na tome, predodređeni smo da odemo u ponor totalnog rata.”

Zamijeniti obrasce rata obrascima mira

Konkretno, radi se o “odustajanju od obrazaca rata i prihvaćanju obrazaca mira”. To ne znači ponovno naoružavanje: “U današnjem svijetu postoji oružje koje je sposobno više puta iskorijeniti cijelo čovječanstvo. Trebamo li doista proizvoditi novo oružje i trošiti na njega milijarde koje bi se mogle upotrijebiti i za povećanje blagostanja, pomoć obiteljima i pružanje zdravstvene skrbi za milijune ljudi koji je nemaju”, upitao je kardinal Parolin. Međutim, prihvaćanje modela mira znači i jačanje suradnje u internacionalnim organizacijama. Sveta Stolica već godinama sa sve većom zabrinutošću promatra slabljenje multilateralizma u međunarodnoj politici.

S kardinalova stajališta, Europa ima posebnu dužnost u ovom ratu: model mira uključuje i ponovno otkrivanje veće sposobnosti za europsku inicijativu. Naposljetku, rat u Ukrajini je “moćan rat u srcu Europe, odnosno kršćanske Europe”.

Prema riječima Papina državnog tajnika, rat je počeo prije dva mjeseca “invazijom ruske vojske”. S obzirom na tragediju koja se događa u Ukrajini, s obzirom na tisuće mrtvih, ubijenih civila, uništene gradove i milijune izbjeglica, žena, staraca i djece koji su prisiljeni otići svojim kućama, potrebno je pronaći novi politički model koji barem u budućnosti može osigurati svjetski mir.

Knjiga “Contro la guerra” (“Protiv rata”), koja je predstavljena u petak 29. travnja na rimskom sveučilištu LUMSA, objedinjuje sve tekstove pape Franje na temu rata i mira. Na talijanskom jeziku objavili su je izdavačka kuća Solferino i vatikanski izdavač Libreria Editrice Vaticana (LEV).