Zaštita života civila, zaustavljanje humanitarne katastrofe u pokrajini Idlib, konkretne inicijative za siguran povratak raseljenih, puštanje na slobodu zatočenih i davanje obiteljima informacija o njihovim najmilijima, te humani uvjeti za političke zatvorenike – konkretni su uvjeti koji su, uz ponovni apel za vraćanje dijalogu i pregovorima, uz sudjelovanje međunarodne zajednice, sadržani u pismu koje je papa Franjo poslao sirijskom predsjedniku Basharu Hafezu al-Assadu. Papino pismo, napisano na engleskom jeziku, nosi datum od 28. lipnja, a predao ga je kardinal Peter Kodwo Apppiah Turkson, pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, u čijoj su pratnji bili otac Nicola Riccardi, dotajnik dikasterija, te kardinal Mario Zenari, apostolski nuncij u Siriji.

Govoreći za Vatican News o sadržaju i svrsi Papina pisma, državni je tajnik kardinal Pietro Parolin kazao da je u temelju te nove inicijative zabrinutost pape Franje i Svete Stolice zbog humanitarne krize u Siriji, posebno u pokrajini Idlib. Na tom području, naime, živi više od 3 milijuna ljudi, od kojih je 1.300.000 osoba iz drugih krajeva zemlje došlo u tu pokrajinu, koja je prošle godine proglašena demilitariziranom, primorani potražiti utočište zbog dugog sukoba u zemlji. Uz krajnje bijedne uvjete za život u kojima žive u izbjegličkim kampovima, zbog nedavne vojne ofenzive mnogi su morali ponovno pobjeći.

Papa s velikom brigom i žalosti prati dramatičnu sudbinu civila, ponajviše djece koja su uključena u krvave sukobe – napomenuo je kardinal. Rat, nažalost, i dalje traje, nastavljaju se bombardiranja, uništeno je više zdravstvenih ustanova, dok su druge morale potpuno, ili djelomično, prekinuti s radom.

Papa Franjo stoga u pismu ponovno upućuje apel kako bi se zaštitili životi civila i očuvale glavne infrastrukture, poput škola, bolnica i zdravstvenih ustanova. To što se događa doista je nehumano i neprihvatljivo – istaknuo je kardinal Parolin te dodao da Sveti Otac od sirijskoga Predsjednika traži da učini sve moguće kako bi se zaustavila ta humanitarna kriza te, poštujući Međunarodno humanitarno pravo, zaštitio nezaštićeni narod, posebno oni najslabiji.

Istaknuvši da nakana Papina pisma nije politička, kardinal Parolin je kazao da se papa Franjo moli za to da nakon dugih godina rata u Siriji ponovno zavlada ozračje bratstva, te da pomirenje prevlada nad podjelama i mržnjom. Sveti Otac u pismu tri puta rabi riječ ‘pomirenje’ – istaknuo je kardinal te dodao – to je njegov cilj, za dobro te zemlje i njegova naroda. Papa potiče predsjednika Bashara al-Assada da učini znakovite geste u tom tako hitno potrebnom procesu pomirenja, i pritom daje konkretne primjere. Navodi, primjerice, uvjete za siguran povratak izbjeglica i raseljenih osoba, kao i za sve one koji se žele vratiti u zemlju nakon što su je bili primorani napustiti.

Papi Franji je posebno na srcu i stanje političkih zatvorenika, kojima se – kako je istaknuo – ne smiju uskratiti humani uvjeti. S tim je u vezi u ožujku 2018. godine Nezavisna međunarodna istražna komisija o Sirijskoj Arapskoj Republici objavila izvještaj govoreći o desetcima tisuća samovoljno zatočenih osoba – napomenuo je kardinal. Čini se da su, katkada u neslužbenim zatvorima i na nepoznatim mjestima, podvrgnuti raznim oblicima mučenja, bez ikakve pravne pomoći i kontakta s obiteljima. U izvještaju se napominje da mnogi, nažalost, umiru u zatvoru, dok se druge na brzinu pogubljuje.

Na pitanje koja je svrha te nove inicijative pape Franje, kardinal Parolin je kazao da je Sveta Stolica uvijek insistirala na potrebnom traženju ostvarivoga političkog rješenja kako bi se prekinuo sukob, nadilazeći jednostrane interese. To valja učiniti uz pomoć diplomatskih sredstava, dijaloga, pregovora, uz sudjelovanje međunarodne zajednice. Još smo jednom morali naučiti da rat potiče rat, i nasilje potiče drugo nasilje, kako je više puta istaknuo Papa, i kako to ponavlja i u ovom pismu.

Nažalost, zabrinuti smo zbog zastoja u pregovorima, posebno onima u Ženevi, u svrhu političkoga rješenja krize – rekao je kardinal te dodao da Sveti Otac zbog toga u pismu potiče predsjednika Assada da pokaže dobru volju i zauzme se kako bi se potražila ostvariva rješenja za prekid sukoba koji već predugo traje i koji je prouzročio gubitak mnogo nedužnih života.