U vatikanskoj Novoj sinodskoj dvorani encikliku su predstavili državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog kardinal Miguel Ángel Ayuso Guixot, MCCJ, generalni tajnik Visokog odbora za ljudsko bratstvo sudac Mohamed Mahmoud Abdel Salam, docentica na Sveučilištu u Durhamu Anna Rowlands i osnivač Zajednice sv. Egidija prof. Andrea Riccardi.

„Valja nastaviti ići putom bratstva, te zajedničkoga djelovanja u svrhu istinske društvene pravednosti na svjetskoj razini“, istaknuo je kardinal Parolin. Pritom je napomenuo kako „Papa rabi iskustvo pandemije koja je, prema njegovim riječima, ‚razotkrila naše lažne sigurnosti‘ (FT, 7), kako bi istaknuo da je potrebno djelovanje koje je u stanju dati odgovore, a ne samo analizirati činjenice. To je djelovanje još uvijek nepotpuno jer se jasno uočila nesposobnost za zajedničke aktivnosti. Unatoč tomu što smo hiper-povezani, ‚utvrđena je rascijepljenost koja otežava rješavanje problema koji se odnose na sve ljude‘.“

Kardinal je potom istaknuo da je, kako bi bratstvo postalo sredstvo djelovanja u međunarodnim odnosima, po Papinu mišljenju potrebno razviti duhovnost bratstva, ali istodobno i djelotvorniju svjetsku organizaciju koja bi pomogla riješiti hitne probleme. U tom smislu treba još mnogo toga učiniti.

„Ono što se uočava na suvremenoj međunarodnoj sceni“, rekao je kardinal Parolin, „jest otvoreno proturječje između općega dobra i sklonosti davanja prednosti interesima pojedinih država, u uvjerenju da može postojati ‚zona bez nadzora‘, odnosno da vrijedi logika da ono što nije zabranjeno, znači da je dopušteno. Rezultat toga je, kako tvrdi papa Franjo u enciklici, da je ‚mnoštvo napuštenih osoba ostavljeno na milost i nemilost eventualne dobre volje pojedinaca‘ (FT, 165)“, što je upravo suprotno od bratstva.

Glavna svrha bratstva treba biti dijalog među narodima, a za to je prijeko potreban multilateralizam, posebno u svjetskom društvu koje proživljava rascjepkanost ideja i odluka. „Takav stav rezultat je isključivo pragmatičnog pristupa koji ne zaboravlja samo načela i pravila, nego i stalne vapaje za pomoć koji su u stanju ugroziti međunarodnu stabilnost. Tako se suprotstavljenosti i sukobi pretvaraju u ratove“, primijetio je kardinal.

Naprotiv, „kroz kulturu bratstva papa Franjo poziva svakoga od nas da voli drugi narod, drugu naciju, kao vlastitu, i da se tako izgrađuju odnosi, pravila i institucije, napuštajući iluzije snage, odvajanja, zatvorenih viđenja, egoističnoga i jednostranoga ponašanja – jer ‚samo zbroj individualnih interesa nije u stanju stvoriti bolji svijet za cijeli ljudski rod‘ (FT, 179)“, istaknuo je kardinal Parolin, objavio je Vatican News.