Nakon što je pročitano Priopćenje sa 77. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, održanog 4. i 5. studenoga, kardinal Puljić pozdravio je medijske djelatnike i zahvalio im za interes i praćenje zasjedanja. Izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem domaćih biskupa i biskupa delegata drugih biskupskih konferencija kao i nadbiskupa Henryka Hosera, umirovljenog varšavsko-praškog nadbiskupa i apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje, dodajući da su „svojim doprinosom obogatili naše razmišljanje“.

Kazao je da su se biskupi dotaknuli svih bitnih tema među kojima i potrebu da zakonodavci donose pravedne zakone kojima neće nanositi novu štetu u vidu otimanja oduzete imovine pojasnivši da bi privatno vlasništvo u novom društvu trebalo biti ozbiljno vrednovano. Dotaknuvši se i problema uređenja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika na području BiH kazao je da brojne administrativne razine (entitetske, kantonalne/županijske…) to trebaju usuglasiti, ističuću nedostatak državne strukture na koja bi ovom pitanju posvetila potrebnu pažnju. „Nikako da se to napokon riješi. Žao nam je što se, donoseći nove upute o provedbi, na neki način, i ono što je zakonom doneseno pomalo zanemaruje. Tako da nam to teško pada i očekujemo ozbiljan pristup rješenjima“, kazao je kardinal Puljić.

Okupljene novinare pozdravio je potom biskup Vukšić koji im je i u svojstvu predsjednika Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja BK BiH zahvalio za njihovo „posredovanje dobra u ovom složenom društvu u, ne baš uvijek jednostavnim prilikama“, potaknuvši ih da nastave biti „posrednici dobra i sloge i društvene harmonije“. Nadovezujući se na dosad izrečeno, biskup Vukšić govorio je o Okvirnom prijedlogu zajedničkog programa šeste pastoralne godine za dijecezanske i redovničke svećeničke kandidate u BiH. Precizirao je da bi zadaća biskupskih konferencija pa tako i Biskupske konferencije BiH bila prirediti programe za pastoralnu godinu prema kojoj bi, nakon pete akademske godine, uslijedila šesta godina koju bi svi kandidati za svećeništvo proveli u nekoj vrsti prakse prije nego što započnu dušobrižničko djelovanje. Kazao je da bi novi program trebao biti završen do kraja tekuće akademske godine kako bi se od sljedeće jeseni mogao primijeniti za sve buduće svećenike.

Na pitanje zašto svećenici ne mogu imati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kardinal Puljić kazao je da ni njemu nije jasno, ali da je u biti problem što ne postoji zakon koji bi to regulirao. „Zdravstveno i mirovinsko osiguranje nije u istoj razini: jedno je u Republici Srpskoj, drugo je u Federaciji BiH jer ide po županijama ili kantonima, tako da, zapravo, ne znaju ‘u koju će nas vreću strpati’. Dakle, taj zakon ne postoji, premda je Zakon o slobodi vjere i pravnome položaju Crkava i vjerskih zajednica donio tu mogućnost koja nije provedena“, odgovorio je kardinal Puljić.

Upitan je li je njegovo vidno razočarenje u vezi s temom povrata imovine uzrokovano nekim konkretnim povodom ili je pak zbir višegodišnje borbe za prava, kardinal Puljić odgovorio je da je razočaran što se crkvena oduzeta imovina uništava, prepisuje i prodaje, a zapravo ne donosi se zakon o povratu imovine. Podsjetio je da su članovi Međureligijskog vijeća BiH donijeli zajednički stav prema kojem bi se trebalo oduzetu imovinu vratiti u naturi ili, ako to nije moguće, pronaći odgovarajuću zamjenu. „Ako nije moguće pronaći ni zamjenu, onda se donese vrijednost oduzete imovine i da država preuzme odgovornost vraćanja tih sredstava. Nažalost, mi smo to već prije deset godina dali u državne strukture. Do danas nijedan odgovor nije stigao“, rekao je kardinal Puljić, podsjetivši da su, kada je na razini RS-a bio izglasan zakon o vraćanju imovine, međunarodni predstavnici zaustavili proces. Kazao je da mu kao građaninu smeta „traljavo“ ozračje u kojem je teško ostvariti prava i u kojem se, kada je riječ o problemu povrata imovine, jedino može započeti proces na sudovima u čije presude se, kako je kazao, čeka godinama, a nepravda i dalje traje.

Upitan da prokomentira kako je moguće da su biskupi jedini koji u javnosti istupaju oko pitanja provođenja postupka usuglašavanja podataka o nekretninama prema kojem bi prestao važiti stari premjer odnosno gruntovnica, a stupio bi na snagu novi katastar, kardinal Puljić kazao je da ni njemu nije jasno zašto je to slučaj. „Mi moramo dići glas za obranu ljudskih prava, a jedno od njih je i pravo na imovinu – privatno vlasništvo. Ako se stari premjer ignorira, a uvaži se novi premjer… dakle, svi oni koji su protjerani sa svoje imovine, kako će dokazati da je to njihova imovina? I onda će država imati pravo da to ‘poklopi’, pa ti sudskim putem tjeraj kad ćeš doći do svoje imovine“, kazao je kardinal Puljić, pojasnivši da biskupi u ovom slučaju ne govore samo o imovini Katoličke Crkve, već svakog čovjeka. „Ono što želiš da ti drugi čini, čini i ti drugom. Ono što ne želiš da drugi čini tebi, nemoj ni ti drugome činiti! To je jedno načelo koje nedostaje u javnom mnijenju – ono što tražim za sebe, da priznam i drugome“, riječi su kardinala Puljića.

Na pitanje je li na zasjedanjima Međureligijskog vijeća BiH koji dijelom čine i predstavnici Islamske zajednice BiH, bilo govora oko predstojećeg ročišta na kojem će se razmatrati tužba Islamske zajednice za povrat u posjed crkve Sv. Marije u Jajcu, kardinal Puljić kazao je da je to „lokalni fenomen“ na spomenutom području, te da, usprkos iznošenja pojedinosti ovog slučaja u okvirima MRV-a, nije bilo razumijevanja i razgovora već se krenulo sudskim putem. Izrazio je nadu da će se sve ipak riješiti „razumijevanjem i pameću“.

Zamoljen da iznese svoje mišljenje oko „Groblja mira“ u mjestu Bilama kod Mostara, kardinal Puljić kazao je da se tim grobljem želi obilježiti žrtve svih ratova što, kako je kazao, ima svoju poruku: znati poštivati stradale. Izrazio je želju da se mrtvima u javnosti ne politizira i ne manipulira, već da se mrtvi poštuju, bez obzira od koga su stradali „jer iza svakog pokojnika netko krvari“. Napomenuo je da se i pogani štovali mjesta gdje su pokopani mrtvi, a da danas u „naprednoj kulturi“ često to nije slučaj.

Upitan hoće li će se išta promijeniti oko djelovanja katoličkih školskih centara u BiH s obzirom na nedavno odreknuće od službe vrhbosanskog pomoćnog biskupa Pere Sudara, koji je kao promicatelj projekta Škola za Europu godinama skrbio za obnovu i gradnju potrebnih objekata i organiziranje djelovanje tih centara na području Vrhbosanske nadbiskupije, kardinal Puljić je kazao da je biskup Sudar svojim djelovanjem, kao začetnik i kao voditelj, već 25 godina, „dovoljno užlijebio da struktura katoličkih škola može funkcionirati bez da ovisi o jednom čovjeku“.

Na zamolbu da prokomentira istup branitelja Vladislava Berića tijekom proslave 25. obljetnice oslobođenja Kupresa, vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić kazao je, premda nije informiran o konkretnom slučaju, da veterani rata, pogotovo invalidi, osobe koje trpe od psiholoških posljedica poput PTSP-a i sličnih zaslužuju veću društvenu, medicinsku, ali i materijalnu brigu i zaštitu.

Nadovezujući se na isto pitanje, kardinal Puljić kazao je da su sadašnji voditelji vlasti naslijedili mentalitet bivšeg sustava u kojemu se znalo da smo „svi jednaki, ali zna se tko je jednakiji“. „Prije smo imali jednoumlje, sada imamo troumlje. Tako da, zapravo, tu je jedan problem – sve je ispolitizirano. Nije to samo kod nas u BiH, to je, skoro bih rekao, u Europi. Ovdje moramo stvarati ozračje jednakopravnosti. Ta jednakopravnost nije prisutna u javnosti nego nekakav način ‘privilegiranosti’“, rekao je kardinal Puljić, upozoravajući da je korupcija etički i moralni problem koji je postao dijelom mentaliteta društva, koje će od toga „teško ozdraviti“.

Upitan da iznese broj katolika koji su napustili Bosnu i Hercegovinu u proteklih deset godine i/ili nakon rata, kardinal Puljić je kazao je da teško doći do točnih podataka, ali da Katolička Crkva ima uvid u stanje broja katolika do kojeg se dolazi prigodom blagoslova kuća u božićnom vremenu. Uzimajući u obzir da je i taj podatak sve nesigurniji, procijenio je da BiH svake godine napusti otprilike oko deset tisuća katolika.

Na pitanje vidi li u budućnosti neki normalniji scenarij za ljude u BiH, kardinal Puljić podsjetio je na narodnu poslovicu prema kojoj, „gdje je puno kuhara, preslan je ručak“. Dodao je da je u BiH puno kuhara, da je običan čovjek taj koji ‘kuša jelo’. Izrazio je bojazan da nekima kao da odgovara da u toj zemlji potraje nered. „Pola BiH nema. Dva milijuna ljudi iz BiH je vani. Kako se to dogodilo? Ljudi su ginuli za tu zemlju… oni koji su dijelove tijela ostavili, sad odlaze. Pa ne možemo biti hladnokrvni. Što rade ljudi koji su krojili BiH? BiH u povijesti nikad sama sebe nije krojila, uvijek su je krojili drugi. I danas je tako“, kazao je kardinal Puljić.

Nadovezujući na političku situaciju u BiH, biskup Vukšić kazao je da pitanje novinara sasvim opravdano, ali da oni kao biskupi i predstavnici Katoličke Crkve nisu i društveno-politički protagonisti. „Naš govor o tim pitanjima uvijek je u skladu s crkvenim naukom: načelan, polazi od etičkih i moralnih principa. Zastupamo društvenu pravdu, potrebu i provođenje društvene pravde; još prije toga donošenje pravednih zakona, dosljedna primjena pravednih zakona; izostanak svakog oblika diskriminacije, bilo one tzv. negativne, bilo pozitivne tj.: nitko ne smije imati ni manje niti itko smije imati više prava itd. Kad su ti principi u pitanju, onda Katolička Crkva po cijelome svijetu očekuje da budu provođeni, ne samo u politici, nego i u gospodarstvu, u zdravstvu, u prosvjeti, na sveučilištima, u znanstvenim institucijama, u kulturi itd…“, kazao je biskup Vukšić, dodavši da se Katolička Crkva, u svom obraćanju svim ljudima, neumorno zauzima oko pozivanja na obraćenje i pristajanje i u praksi na ova spomenuta načela.