Kardinal Puljić predstavio je okupljenima brojčane podatke o stradanju crkvenih objekata u Bosni i Hercegovini u vrijeme posljednjeg rata kao i podatke o iseljavanju katolika, većinom Hrvata, od 1991. godine od 2018. godine. Posebice se zadržao na Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja je izgubila 72,19% katolika, te dao prikaz po dekanatima. Situacija je slična i u Banjolučkoj biskupiji iz koje je otišlo 70,39% katolika. Dio izbjeglica je našao svoje novo mjesto za živjeti na područjima hercegovačkih biskupija pa se broj katolika u njima povećao, u Mostarsko-duvanjskoj za 0,47%, u Trebinjsko-mrkanskoj za 21,85%. Broj katolika u cijeloj BiH znatno opada i posljednjih godina.

„Zabrinut sam kako sačuvati naš opstanak i otvoriti perspektive“, kazao je kardinal Puljić te podsjetio kako je odmah nakon rata poslao svećenike u svaku župu nadbiskupije te su uspjeli osposobiti prostor za liturgiju i za život svećenika. Zatim je na brzinu obnovio bogosloviju u Sarajevu, koja je u ratno vrijeme četiri godine bila u dominikanskom samostanu u Bolu na otoku Braču, da bi se bogoslovi tu vratili i spremali se za djelovanje u vrlo složenoj stvarnosti u BiH. Biskup Sudar bio je glavni inicijator i organizator katoličkog školstva u BiH, kako bi se pomoglo mladima. Posebno je organiziran i Caritas da bi ljudi koji se vraćaju u praznu kuću imali što jesti. „Veliko neugodno iskustvo bila je velika poplava. Ljudi su se vratili, kuće popravili, došla poplava i sve im uništila. Strašno naporno je bilo sačuvati nadu u tim trenucima. Mene je više stresla ta poplava nego rat, a cijeli rat sam proveo u Sarajevu“, kazao je kardinal. Obnovljen je i Katolički tjednik, uspostavljen je i Centar za mlade.

„Borimo se. I zahvalan sam svima koji su shvatili našu potrebu i dali nam podršku“, zaključio je kardinal Puljić.

Nazočne je također kratko upoznao s poviješću Bosne i Hercegovine, podsjetivši da je prvi vrhbosanski biskup bio zaređen od strane biskupa iz Dubrovnika, još dok Sarajevo nije postojalo nego je postojalo samo malo mjesto zvano Vrhbosna. Istaknuo je i kako je u BiH danas manje katolika, koji su većinom Hrvati, nego je to bilo prije stotinu godina.

Okupljene u gradskoj vijećnici pozdravili su dubrovački biskup Mate Uzinić i župan Dobroslavić.

Biskup Uzinić primijetio je kako se gradi Pelješki most kojim se želi zaobići teritorij Bosne i Hercegovine, ali da mu je drago da „gradeći taj most nismo prestali graditi druge mostove“. “Ovo predavanje je most kojim želimo ostati povezani s ljudima u BiH, s katolicima i Hrvatima u BiH“, rekao je biskup. O njihovoj budućnosti, a izgleda da ona nije dobra, ovisi i naša budućnost. Dubrovnik je uvijek bio naslonjen na BiH, ali i Bosna i Hercegovina na Dubrovnik. I na crkvenom području postojala je suradnja i gradili su se mostovi. „Kardinalu zahvaljujemo što je došao graditi taj most, a vama što mu u tom želite pomoći”, rekao je mons. Uzinić.

Župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo zbog kardinalovog dolaska i teme o kojoj je govorio, kazavši kako „položaj naših sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini nije dobar što kao susjedi s pozornošću pratimo“. Stalo nam je da se stvari tamo normaliziraju kako bismo imali dobrog i stabilnog susjeda, kazao je i dodao: „Mi kao dobri susjedi nećemo davati recept kako će oni rješavati svoju situaciju, ali odstupanje od jednakopravnosti svih triju naroda nije dobro“.