Budi dio naše mreže
Izbornik

Karlovac: Psihičke posljedice Covida-19

Karlovac (IKA)

U organizaciji karlovačke podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) u Vjeronaučnoj dvorani Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče prof. dr. Petrana Brečić održala je predavanje o psihičkim posljedicama koronavirusne bolesti.

Okupljenima su se na početku obratili predsjednica Podružnice HKLD-a u Karlovcu dr. Ankica Pleša, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Karlovačke županije prof. Maja Vučinić Knežević, te duhovnik Podružnice mons. Ferdinand Vražić, koji je prije samog predavanja održao i kratki duhovni nagovor.

Globalna pandemija, ali i potresi predstavljali su neposrednu prijetnju uobičajenom funkcioniranju društva. Priroda pandemijske ugroze bila je nevidljiva, zarazna, nepredvidiva i životno ugrožavajuća. Odgovor na ugrozu bio je individualan, promjenjiv i teško predvidljiv. Tijekom protekle dvije godine ti štetni događaji su se međusobno ispreplitali, preklapali, umnažali i perpetuirali. Oni su u konačnici doveli do akutnih i kroničnih reakcija koje su se očitovale u vidu pojačane anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i zlouporabe opojnih sredstava. Indirektni utjecaj pandemije očitovao se i značajnijim ekonomskim padom, međuljudskim sukobima, zanemarivanjem i različitim oblicima nasilja što je kontinuirano dovodilo do porasta nezaposlenosti, osiromašivanja, usamljenosti i beznađa.

Kako je vrijeme protjecalo, tako su znanstvenici utvrdili i osobito ranjive skupine među kojima je posebna pozornost trebala biti usmjerena na osobe s duševnim smetnjama, osobe starije životne dobi, djecu i adolescente, ali i zdravstvene djelatnike koji su nerijetko patili od sindroma sagorijevanja.

Prof. Brečić istaknula je da je pandemija utjecala na mentalno zdravlje u svim kontekstima i istaknula slabosti sustava mentalnog zdravlja na globalnoj razini kako na razini pojedinca tako i na razini čitave populacije. Stoga je nužan integrativni pristup sa svim dionicima kako bi se osigurali resursi koji pokrivaju čitavi spektar potreba od promicanja, zaštite i prevencije do liječenja, skrbi i oporavka.

Brojna istraživanja pokazuju da je potrebno ulagati u izgradnju sustava mentalnog zdravlja na način da se obuhvate raznolikosti sustava. Isključivi biomedicinski pristup u kojem je fokus na dijagnoze, lijekove i liječnike treba nadići, nužno je razvijati uravnoteženi pristup koji se bavi i društvenim determinantama mentalnog zdravlja i individualnim kliničkim potrebama osoba s duševnim smetnjama.

Predavanje je bilo bodovano od strane Hrvatske liječničke komore.