Euharistijsko slavlje u dvorištu Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u koncelebraciji s novim velikim kancelarom KBF-a nadbiskupom koadjutorom Draženom Kutlešom, dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, velikim vicekancelarom Fakulteta dr. fra Markom Mršom, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, dekanom Fakulteta red. prof. dr. Mladenom Parlovom, prodekanima, nastavnicima i odgojiteljima. Pozdravivši sve nazočne nadbiskup Barišić je kazao da je „osnivač Fakulteta, utemeljitelj, veliki kancelar, dekan, profesor i naš učitelj – sam Isus Krist“ te da „u Njegovo ime počinjemo novu akademsku godinu“.

Prigodnu propovijed održao je novi veliki kancelar Fakulteta nadbiskup Kutleša. Razlamajući evanđeoski tekst koji donosi Isusov razgovor s učenicima o tome tko je najveći u Kraljevstvu nebeskom, dr. Kutleša je podcrtao dvije stvari: pitanje tko je najveći i toleranciju. „Umjesto da pitaju Isusa o njegovom daljnjem putu i onome što mu je proći, oni raspravljaju o tome tko će biti najveći u Kraljevstvu nebeskom. S time vidimo da nisu shvatili bit Kraljevstva nebeskog“, započeo je mons. Kutleša homiliju.

Naglasio je da „mnogo znači Isusova prisutnost među nama“ jer „kada znamo da je on među nama nećemo činiti nevaljale stvari i raditi ono što bismo možda htjeli. Svijest o njegovoj prisutnosti među nama mora nas činiti drugačijima. Isus kao pravi pedagog ne samo da ih poučava nego pročišćuje njihovu ambiciju. Potiče ih ne da se bore tko će biti prvi ovdje na zemlji nego da se bore tko će biti prvi u Kraljevstvu nebeskom. To znači da onaj tko želi biti prvi u Kraljevstvu nebeskom treba služiti. Umjesto da budeš gospodar nad drugima, trebaš biti sluga drugim ljudima“. U tom je kontekstu potaknuo na obuzdavanje ega, usmjeravanje na altruizam i služenje drugim ljudima. „I u državi i u Crkvi bilo bi nam drugačije i bolje da smo okrenuti služenju jedni drugima. A iz evanđeoskog teksta vidimo da jedino služenjem možemo zadobiti Kraljevstvo nebesko“. Veliki kancelar upozorio je da postoji i krivo služenje u Crkvi, primjerice, radi prestiža, karijere, većeg položaja i više časti te je istaknuo: „Pravi prestiž je služenje Gospodinu i tada nismo opterećeni s onim što će nam drugi govoriti i činiti. Kada Gospodinu služim iskreno i dokraja, čini mi se da je malo koliko god učinim. Onaj tko ima veći položaj treba biti svjestan veće odgovornosti i onoga što mu je povjereno te ne bi trebao gledati da ga se časti i slavi“.

Mons. Kutleša je, nadalje, istaknuo kako Isus Krist stavlja maleno dijete kao uzor. Ono je bezazleno, brzo zaboravlja roditeljsku kaznu i vrlo brzo oprašta te je u tom svjetlu podcrtao tri važne stvari: poniznost, bezrezervno pouzdanje i toleranciju. „Trebamo biti ponizni poput djeteta koje se stavlja u drugi plan i skriva iza majke. Bog je u njega utisnuo poniznost. Međutim, tijekom vremena u njegovu odrastanju mi ga učimo da treba zauzimati prva mjesta i biti uvijek naprijed. Potom, dijete je ovisno o svojim roditeljima, ono je sretno i razvija se tako da ga Isus može preporučiti nama za ulazak u Kraljevstvo nebesko. Ono se pouzdaje i beskrajno vjeruje u svoje roditelje iako ne zna hoće li ga oni izdati. I mi se trebamo pouzdavati u Boga djetinjom naivnošću i kada nam se čini da nešto za nas nije dobro trebamo mu vjerovati da je to ono najbolje za nas radi Kraljevstva nebeskog. Treće, učenici su htjeli izgoniti đavle iz nekih, a Isus im tumači da onaj koji nije protiv nas, za nas je. Tu nam daje poruku o toleranciji kakvi trebamo biti najprije kao ljudi, a nadalje kao vjernici, profesori, svećenici, redovnice, studenti teologije“, kazao je te nastavio: „Svakom čovjeku trebamo pustiti da u svojoj spoznaji raste, da ima svoje mišljenje pa i kad je različito od našega. Poštivati ga u različitosti. To je važno, vama, profesorima i studentima teologije jer postoje različiti putovi do Istine. Trebamo dopustiti svakome da traži Istinu na svoj način a ne na moj. Koliko god tko bio učen i pametan nikada neće posjedovati svu istinu. Treba širiti krug znanja i rasti u znanju jer što imamo više znanja trebamo biti tolerantniji i druge ljude shvaćati i prihvaćati u njihovoj ograničenosti“. Pozvao je sve i na poštivanje slobode izražavanja i prava na izricanje svojih misli. „Taj govor može imati različite posljedice i možemo se s njim ne slagati, ali uvijek moramo znati obrazložiti svoj stav, ne s ciljem da drugoga ponizimo i obezvrijedimo. Nikada ne smijemo ići protiv čovjeka. Svaki nauk i vjerovanje i ono što čovjek zastupa u svom životu dokazuje se njegovim životom. Živiš li to što govoriš? Rekli bismo da je biblijska istina podudaranje srca i razuma. Ako srcem činim jedno a razumom drugo ne mogu biti na tragu prave istine“, kazao je veliki kancelar zaželjevši profesorima i studentima rast u znanju, ali i u duhovnosti i altruističnosti, poštenju, tolerantnosti i dobroti.

Misno slavlje završilo je drevnim himnom Duhu Svetomu „O dođi Stvorče“, a potom je program nastavljen u velikoj sjemenišnoj dvorani. Prigodnu riječ nazočnima uputili su prodekan za znanost izv. prof. dr. Josip Dukić, dekan Fakulteta red. prof. dr. Mladen Parlov, veliki vicekancelar Fakulteta dr. Marko Mrše i novi veliki kancelar Fakulteta dr. Dražen Kutleša. U svom je pozdravnom govoru vicekancelar Mrše poželio studentima na početku nove akademske godine u „novim normalnim“ uvjetima fizički razmak, ali ne i socijalnu distancu, što više blizinu s knjigom, dobrih plodova, uspjeha, zajedništva, mira i međusobnog poštivanja. Novi veliki kancelar Fakulteta dr. Kutleša zahvalio je dosadašnjem velikom kancelaru nadbiskupu Barišiću na svemu što je učinio za fakultet naglasivši da je mnogo „trebalo proći muke i patnje da bismo bili na ovoj razini. Dragi profesori, živimo u jednoj zajednici i da bi nam bilo dobro svi moramo zajedno raditi na tom dobru. Jedinstvo izgrađuje Fakultet dok ga nejedinstvo razgrađuje. Svi smo odgovorni za situaciju u kojoj se nalazimo. Zato vas pozivam da budemo razboriti i svjesni da čine koji činimo mogu prouzrokovati štetu ne samo drugima nego i samima sebi. Budimo oni koji će poučavati studente i upućivati u život da nauče ono što je bitno te da budete na raspolaganju cijeloj mjesnoj Crkvi da svojim znanjem i onim što ste stekli unaprjeđujete pastoralni i duhovni život u našoj Nadbiskupiji“. Parafrazirajući riječi nekadašnjega američkog predsjednika Abrahama Lincolna koje je uputio svome sinu pred polazak u školu, dr. Kutleša je naglasio: „Dragi studenti, tražite i izučavajte, ali poštenje u sebi nastojte sačuvati jer ako njega izgubite sve ste izgubili“.

Lectio brevis o temi „Zajednička odgovornost za ljudsku obitelj u vremenu pandemije Covid-19“ održao je mr. sc. Šimun Markulin, asistent na Katedri moralnoga bogoslovlja. Budući da je nedavno i sam prebolio Covid-19 govorio je iskustveno o pandemiji, odgovornosti i solidarnosti zaključivši da Crkva nema „nekakav katalog rješenja već nudi svoje stoljetno iskustvo u različitim zemljama i narodima. Pozvani smo postati ljudi nade. Danas su nam potrebne univerzalne vrijednosti, upravo kako bismo udahnuli novu nadu u svijet pogođen pandemijom. U toj perspektivi, kršćanstvo može dati dragocjeni doprinos sveopćoj obnovi. Ta nova vizija mora biti utemeljena na jedinstvu ljudske obitelji, kao i na moralnim vrednotama koje su zajedničke svim ljudskim bićima. Pozvani smo na nov odnos sa svijetom, kako bismo što bolje izliječili rane u našim srcima, našim obiteljima, našem gradu i narodu, kao i u cijelom stvorenju. Za nas može započeti novo vrijeme: vrijeme ozdravljenja i vraćanja dostojanstva svakoj osobi, vrijeme susreta, pravde i ljubavi“. Prodekan za nastavu doc. dr. Ante Akrap iznio je potom sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini. Redovita nastava prema rasporedu počinje u utorak, 29. rujna.