Hvarski biskup mons. Ranko Vidović bio je u koncelebraciji s izaslanikom velikog kancelara prof. dr. sc. Markom Trogrlićem, generalnim vikarom Franjom-Frankopanom Velićem, dekanom Fakulteta prof. dr. sc. Šimunom Bilokapićem, prodekanom za znanost prof. dr. sc. Ivanom Bodrožićem, prodekanom za nastavu prof. dr. sc. Antom Akrapom, nastavnicima i novoimenovanim odgojiteljima CBS-a rektorom bogoslovije don Vedranom Torićem te duhovnikom bogoslova don Jurom Vrdoljakom.

Osvrnuvši se na evanđeoski tekst koji govori o svjetiljci koja se stavlja na svijećnjak, mons. Ranko je kazao da ta svjetlost može od nas učiniti svjetlo. Ako nismo prosvijetljeni božanskim svjetlom ne možemo donositi plodove svijetla. Ono nam pomaže da možemo vidjeti „blato“ grijeha u kojem se nalazimo. No, ako mu dopustimo da nas prosvijetli ono nas može svojim pogledom očistit od tog „blata“. „Bog sa svim nama ima plan. On nas gleda savršenim pogledom. Taj pogled gleda u nama onaj potencijal koji možemo biti, a još nismo ostvarili. Taj pogled nas čisti i daje nam mogućnost rasti.“

Ispričao je zgodu iz života sv. Majke Terezije kada ju je jedan novinar, kako bi je isprovocirao, pitao što je ona to posebno dobra učinila, a svijet iz dana u dan postaje sve gori? Nakon što je prestalo komešanje u konferencijskoj sali, Majka Tereza mu je odgovorila da nikada nije pokušavala promijeniti svijet već da je pokušavala biti tek jedan kapljica ljubavi u moru Božanske ljubavi. Na kraju propovijedi pozvao je sve prisutne da dopuste svjetlu da ih prosvijetli te da budu kapljica Božje ljubavi jedni prema drugima.

Misno je slavlje završilo zazivom Duha Svetoga nakon čega je prodekan za znanost, prof. dr. sc. Ivan Bodrožić pozvao sve nazočne da se nakon mise pridruže akademskome činu.

Pozdravnu riječ nazočnima uputio je dekan Fakulteta izv. prof. dr. sc. Šimun Bilokapić. Na početku je pozdravio mons. Ranka Vidovića i zahvalio mu na dolasku i predvođenju svete mise, generalnog vikara Franju-Frankopana Velića, Marka Trogrlića, izaslanika velikog kancelara, sve profesore i djelatnike. Na poseban način izrazio je radost zbog uskoro novog velikog kancelara, novoimenovanog splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Zdenka Križića. U pozdravnom govoru sjetio se profesora koji neće više predavati na fakultetu, bilo zbog pastoralnih razloga ili zbog navršene kanonske dobi, na poseban način istaknuo je djelovanje i rad fra Ante Vučkovića. Također, pozdravio je novo osoblje i predavače – Ivana Vuletića, Jerka Kolovrata, Juru Ivića, Mirjanu Pinezić, Marijanu Ćuk, Damira Šehića, Sinišu Balajića te je istaknuo da će biti još novih predavača. Pozdravivši sve nazočne studente, osobito „brucoše“, kazao je da je ovu godinu teologiju upisalo jedanaest studenata na filozofsko-teološkom smjeru i osam na teološko-katehetskom smjeru. Istaknuo je da na svim sveučilištima postoji tendencija pada zainteresiranosti za humanističke znanosti, no da će se u vremenu koje dolazi potruditi privući što veći broj studenata. Pozvao je sve, pogotovo novopridošle studente, da prihvate teologiju i fakultetsku zajednicu kao svoju obitelj. Istaknuo je da je obitelj mjesto gdje se na poseban način gaje vrline i vrednote koje nas grade kao ljude. Takav ambijent je preduvjet dobre filozofsko-teološke, ali i svake druge vrste naobrazbe. Takav ambijent je nešto čime je teologija prepoznatljiva među sastavnicama Sveučilišta u Splitu. „Na nama je da takvu percepciju zadržimo, dalje gradimo i opravdamo pred svima kao zajednica“, istaknuo je dekan. Još jednom na kraju je izrazio dobrodošlicu „brucošima“ u nadi da su izabrali najbolji put zaželjevši da ih na tom putu prati onaj koji je put, istina i život.

„Lectio brevis“ o temi „Odgovornost za stvoreni svijet prema Edith Stein“ održala je doc. dr. sc. Mirjana Pinezić. Svoje je predavanje započela je citatom iz enciklike „Laudato si“ broj 84: „Cijeli materijalni svemir jezik je Božje ljubavi i njegove bezgranične naklonosti prema nama. Tlo, voda, planine sve je milost Božja.“ Budući da je cijeli svemir Božje stvorenje, teologija nužno promišlja i o toj stvarnosti. Materijalni svijet nam može pomoći u boljoj spoznaji Boga, ali i čovjekove naravi i odgovornosti pred stvorenim svijetom. U tom kontekstu, predavačici se činilo prikladnim proanalizirati pojedine tekstove Edith Stein obraćenice, karmelićanke, mističarke, mučenice i suzaštitnice Europe. Njezini pojedini tekstovi primjer su zdravog i cjelovitog pristupa stvorenoj stvarnosti.

Prema Edith Stein cjelokupni stvoreni svijet podijeljen je u hijerarhiju formi koja uključuje – materijalni svijet, biljke, životinje, čovjeka i čiste duhove. Svaki materijalni stupanj stvorene materije sadrži na neki način niži materijalni stupanj stvorene stvarnosti. To se u hijerarhiji formi ne odnosi na čiste duhove jer njima nije imanentna materijalna stvarnost. Čovjek je istovremeno materijalno biće, biljka, životinja i duh, ali na jedinstven način. Budući da je čovjek ono što jest po nutarnjoj formi, odnosno ima razumsku dušu koja ga razlikuje od svega ostalog materijalnog svijeta, ipak ih u sebi sadrži kao svoje niže dijelove. Sve ove dimenzije koje ga povezuju s drugim zemaljskim stvorenjima čine ga stvorenjem koje može prepoznati povezanost svega stvorenoga, odnosno može prepoznati dublji smisao koji ih ujedinjuje. Zbog toga ima posebnu odgovornost za sebe i sva druga stvorenja.

Cjelokupni stvoreni svijet čovjek dijeli na spoznajni i vrijednosni način te na temelju tog razlikovanja djeluje u njemu. Predavačica je u daljnjem izlaganju iznijela promišljanja Edith Stein o tome što je materija, što je vegetativna duša, a što životinjska duša.

U zadnjem dijelu izložila je kako se treba ostvariti čovjekova odgovornost prema nižim stvorenjima. Osim što je čovjek sposoban spoznati bît pojedinih stvorenja, čovjek ih također može vrjednovati. Vrjednovanje, osim što daje jednu vrst spoznaje, ono također daje jednu nutarnju snagu, tvrdi Edith Stein. Dakle, niže hijerarhijske forme mogu čovjeka ispuniti i duhovno, a ne samo materijalno. Odnosno, relacija materijalnoga svijeta i čovjeka ima duhovnu dimenziju. Edith Stein tvrdi da vrijednosti koje osjetimo u odnosu s materijalnim svijetom su poticaj za naše zauzimanje spontanog stava. Npr. radost može biti moj nutarnji stav uzrokovan ljepotom krajolika. Ljepota koju prepoznajem u materijalnom svijetu traži nutarnje duhovno otvaranje kako bih njome oblikovao svoju nutrinu. Vrijednosni svijet za čovjeka dakle nije samo spoznajna razina već ima i utjecaj na realnu stvarnost, na emocije i energiju. Budući da na temelju tih vrijednosti čovjek može oblikovati ljepotu u svojoj duši i da ona ima odjeka u njegovom duhovnom životu, dužan je sačuvati sklad i pomoći nižim bićima da mogu nesmetano djelovati po svojoj naravi, zaključila je predavačica.

Na kraju akademskoga čina nazočnima se obratio prodekan za nastavu doc. dr. Ante Akrap. Iznio je sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini. Redovita nastava prema rasporedu počinje u utorak 26. rujna.