Okrugli stol ujedno je prvi sadržaj takve vrste manifestacije „Kršćansko lice kulture“ koju organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

U pozdravu sudionicima skupa dubrovački biskup Roko Glasnović je, uz ostalo, kazao kako je tog jutra u kapelici palače slavio misu za sve dobročinitelje uključujući i sudionike skupa.

Svaka nas baština podučava i obvezuje, a kulturna baština Dubrovnika čini to na poseban način, rekao je dubrovački biskup. Među primjerima te baštine je palača obitelji Sorkočević-Sorgo koja je od sredine 19. stoljeća postala sjedište dubrovačkih biskupa, a posebno je ilustrativna jer je ona, kao i sam Grad, izgrađivana kroz više epoha, u više stilova i od više majstora, spretno sklopivši sve njihove različitosti u skladnu cjelinu. S vremenom je postala puno više od reprezentativne palače jedne moćne vlasteoske obitelji ili spomenik arhitekture, postala je spomenik slojevitoga i istodobno skladnoga razvoja Grada i njegove kulture života.

Biskup Glasnović je zatim podsjetio na potres u travnju 1979. godine u kojem je Biskupska palača pretrpjela znatna oštećenja te je „u posljednjih trideset godina postala predmetom brige naše društvene zajednice“. Na istraživanjima i radovima na Palači kroz sve te godine smijenile su se čitave generacije povjesničara umjetnosti, arhitekata, građevinaca, konzervatora, direktora, restauratora.

„Osim brojnih naraštaja obitelji Sorkočević, palača je bila dom osmorice biskupa i dvojice pomoćnih biskupa koji su u njoj živjeli“, kazao je biskup Glasnović te dodao kako je ona podsjetnik ne samo na njih nego i na sve naše prethodnike. „Ali ova nas palača danas također uči i poniznosti i poštovanju, kako prema svim istraživačima njezine povijesti i svima onima koji su u nju uložili svoj rad, znanje i sredstva, tako i prema samoj građevini koja je ovakva kakva jest, sa svojim novim postavom, namještajem, umjetninama i ambijentom zapravo prvorazredni spomenik dubrovačke stambene arhitekture“, zaključio je dubrovački biskup.

Marta Perkić iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku održala je izlaganje „Pregled arheoloških istraživanja tijekom obnove Biskupske palače“. Kazala je kako su istraživanja počela s crkvom Sv. Bartula, a nastavila su se s više ili manje sustavnim istraživanjima njezinim pojedinih dijelova, koje je predstavila. Naglasila je potrebu dodatnih istraživanja izvan palače kako bi se dobila cjelovita slika i ponudile potpunije interpretacije cijelog kompleksa.

Joško Belamarić s Institut za povijest umjetnosti govorio je o temi „Palača Sorkočević (Biskupska) do potresa 1667. godine“. Prisjetio se entuzijastičnog tima, čijeg je i sam bio dio, posljednja dva mjeseca prije otvaranja Biskupske palače u ljeto 2018. godine što mu je omogućilo uvid u brojne zanimljivosti ovog zdanja. Kazao je i kako ovaj sklop ima pet dinstinktivnih faza i mnoge međufaze te ih kratko predstavio.

Sanja Cvetnić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje „Renesansni oslikani tabulati u palači Sorkočević“. Primijetila je kako tabulati, to slikarstvo na drvenoj podlozi s rezbarskim radom koji se u ovoj palači nalaze na dva stropa, nisu općenito dovoljno primijećeni te o njima nema ni mnogo literature. Spomenula je i kako prva sačuvana fotografija tabulata iz Biskupske palače potječe iz 1936. godine.

O „Baroknoj obnovi palače Sorkočević (Biskupske palače) nakon potresa 1667. godine“ govorila je Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti. Akademik Radoslav Tomić, s istog Instituta, imao je izlaganje „Barokno slikarstvo u pinakoteci Biskupske palače – odabrane teme“, dok je samostalni istraživač Ivan Viđen govorio o temi „Biskupska palača u XIX. i XX. stoljeću“.

Presjek glavnih tema vezanih uz posljednju obnovu palače dali su Mihaela Skurić, ravnateljica Zavod za obnovu Dubrovnika, koja je predstavila tijek i metodologiju obnove Biskupske palače, a u izlaganje uključila je i radove pokojne bivše ravnateljice Ivanke Jemo. Nives Lokošek, ispred Lokošek projekt d.o.o., govorila je o sanaciji, obnovi i protupotresnoj zaštiti nosive konstrukcije Biskupske palače, a izlaganje je pripremljeno u suradnji s Vjeranom Lokošekom. Iz Hrvatskog restauratorskog zavoda bivši ravnatelj Mario Braun i sadašnja ravnateljica Tajana Pleše imali su izlaganje o konzervatorsko-restauratorskim radovima na Biskupskoj palači u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Antun Baće, pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku dao je osvrt na obnovu i revitalizaciju Biskupske palače, a Nikola Bakija, ispred tvrtke Građevinar-Quelin d.d. Dubrovnik, govorio je na temu „Stjecanje novih praktičnih iskustava tijekom dugogodišnjih radova sanacije Biskupske palače“.

Skup je završio zaključnim razmatranjima, a očekuje se i zbornik radova s događaja.