U programu su sudjelovali ravnatelj Folklornog ansambla „Linđo“ u čijem izdanju je knjiga izišla Vlaho Kljunak, recenzent dr. sc. Jakša Primorac, a u glazbenom cijelu nastupila je klapa „Amfora“.

U uvodnom dijelu izlaganja ravnatelj Linđa Kljunak naglasio je kako su veze maestra Krešimira Magdića i Linđa počele u prvim godinama nakon osnivanja ansambla. Maestro Magdić bio je pripadnik prvog podmlatka tamburaša u ansamblu i bio je dio ansambla do 1993. godine. Bio je više godina voditelj glazbenim sekcijama FA Linđo i za njegovo vrijeme ansambl je izdao tri nosača zvuka: Došli smo vas kolendati, Obljetnički album u povodu 20 godina ansambla i Zlatno doba Dubrovnika. Uz svoj skladateljski organizacijski rad Magdić znatnu pozornost pridaje istraživačko-znanstvenom pristupu objavljivanja baštinski vrijednih vlastitih terenskih zapisa hrvatskog pučkog sakralnog i svjetovnog glazbenog folklora. Posebno se skrbi o hrvatskoj crkvenoj glazbenoj baštini, a ova edicija je rezultat tog njegovog rada. Prikupio je stotinjak marijanskih, korizmenih i božićnih pjesama i kolendi o čemu svjedoče brojni programi i autorski koncerti maestra Krešimira Magdića.

Dr. Primorac, koji je u programu sudjelovao putem interneta, kazao je da mu je čast što može predstaviti ovu treću knjigu maestra Magdića u izdanju FA Linđo. Riječ je o iznimnom djelu vrlo važnom za hrvatsku glazbenu kulturu. Ova notna zbirka predstavlja prvi pothvat oživljavanja starinskog crkvenog pučkog pjevanja na krajnjem hrvatskom jugu u Dubrovačkoj biskupiji. Knjiga je nastala kao rezultat višedesetljetnih terenskih i arhivskih istraživanja maestra i predstavlja na specifičan način spašavanje bogate baštine koja je velikim dijelom već izumrla. Hrvati kao narod koji pripada rimo-katoličkoj vjeri, od vremena sv. Ćirila i Metoda pa sve do 1960-tih jedini su imali povlasticu da crkvene obrede izvode na crkveno-slavenskom jeziku koji je bio razumljiv puku, kazao je dr. Primorac. Naveo je i kako je Dubrovačka Republika u pučkom crkvenom pjevanju njegovala gregorijanu, službenu crkvenu glazbu. To je specifičnost dubrovačkog prostora. U ovoj knjizi se takvoj vrsti pjevanja daje jedan veći prostor.

Knjiga počinje korizmom, vremenom posta i molitve, a u Dubrovačkoj biskupiji su se istaknule tri korizmene pjesme „Stabat Mater“ iz Puta od križa, „Ja se kajem Bože mili“ i pjesme iz žanra Gospinog plača. Vezano uz Cvjetnicu su četiri bratovštinske pjesme vezane uz otok Korčulu. Iz obreda Velikog četvrtka predstavljene su dvije obredne pjesme, slijedi korpus pjesama Velikog petka kao najtužnijeg dana u liturgijskoj godini „Muka Gospodinova“, „Puče moj“, psalam „Smiluj se meni Bože“. Na Veliku subotu su prisutni starozavjetni sadržaji. Pjeva se starozavjetna pjesma „Molitva Jeremije proroka“. Na sam Uskrs pjeva se „Svetilištu vazmenome svi kršćani hvale dajte“. Ta uskrsna posljednica je glazbeni simbol dubrovačkog Uskrsa. Ta pjesma na najbolji način zatvara ovu notnu zbirku, zaključio je dr. Primorac.

Sam maestro Magdić je u izlaganju ukratko objasnio razloge nastanka knjige i njenu krajnju svrhu. Kao voditelj glazbenih sekcija FA Linđo te inspiriran dubrovačkim klerikom i znanstvenikom don Mihom Demovićem pojavila se potreba za trajnom dopunom sakralnog glazbenog repertoara. Osim nabavljanja brojnih tiskovina s predmetnom građom maestro Magdić je vidike proširio uvidom u dostupnu arhivsku predmetnu građu diljem Lijepe naše i samim zapisivanjem glagoljaških napjeva na terenu Dubrovačke biskupije što je u konačnici rezultiralo pozamašnim zbirom baštinskih napjeva. Pritom mu je pomogao urednik narodne glazbe Radio Zagreba Ive Belamarić s kojim je početkom osamdesetih obilazio teren Konavala i skupljao vrijedne materijale sačuvane u narodu.

Sami kraj predstavljanja glazbene edicije svojim nastupom je obogatila klapa Amfora.

Manifestacija „Kršćansko lice kulture“ ove godine je održana drugi put, započela je 17. ožujka i trajala do petka 26. ožujka. U svom bogatom repertoaru unatoč pandemijski uvjetima manifestacija je obuhvatila čitavi niz događanja započevši s predavanjem akademika Radoslava Tomića o sv. Josipu u umjetnosti Dubrovnika i okolice. Ljubitelji manifestacije imali su priliku kroz dvosatnu šetnju po Gradu u nekoliko tura upoznati skrivene crkvice Dubrovnika. Na sam blagdan sv. Josipa u katedrali Gospe Velike proslavljena je 10. obljetnica biskupskog ređenja mons. Mate Uzinića koju je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Uz tu obljetnicu priređen je i program iznenađenja i izložba kipova sv. Josipa suvremenih autora. U palači Sponza otvorena je izložba slika dubrovačke slikarice Ivane Jovanović-Trosmann pod naslovom „Pogled“. Pod nazivom „Moja hridino“ u katedrali je održana molitvena večer i klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom na kojem je na jedan način predstavljen istoimeni album dubrovačkog tenora Stijepa Gleđa Markosa. U nedjelju je održan online prijenos koncerta Horn & percussion kvinteta Dubrovačkog simfonijskog orkestra „Iz sakralne glazbe renesanse i baroka“. Program je zaokružen predstavljanjem notne edicije Krešimira Magdića „Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista u pučkim napjevima Dubrovačke biskupije“.

Manifestaciju je organiziralo Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Svi programi su se mogli pratiti u izravnom prijenosu ili kasnije pogledati u snimkama na Youtube kanalu Dubrovačke biskupije.