Voditelj duhovne obnove, vlč. Rađa svećenik je Zagrebačke nadbiskupije, promotor kršćanskih poziva u Zagrebačkoj nadbiskupiji i povjerenik za pastoral duhovnih zvanja, te izvanredni duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu.

Korizmena duhovna obnova započela je u petak 25. ožujka večernjim susretom za mlade u koji su bili uključeni učenici 8. razreda osnovne škole te 1. i 2. razreda srednje škole. Nakon pozdravne riječi župnika fra Marka Neretljaka, vlč. Rađa je svoje obraćanje mladima započeo pitanjem: „Na koji način pronaći svoje mjesto u životu i Crkvi?“ Budućim je krizmanicima dr. Rađa pojasnio djelovanje Duha Svetoga kao treće božanske osobe koja daje zrelost vjeri. Nadahnuto govoreći o darovima Duha Svetoga, te njihovim suprotnostima prisutnima u glavnim grijesima, pripremio je mlade za euharistijsko klanjanje. Tijekom klanjanja mladi su promišljali o dvama pitanjima: „Tko sam ja za tebe, Gospodine?“ i „Tko si ti za mene, Gospodine?“ Susret je završio sakramentom ispovijedi za krizmanike.

Drugog dana korizmene duhovne obnove u subotu 26. ožujka u prijepodnevnim satima vlč. Rađa susreo se s roditeljima ovogodišnjih kandidata za prvu pričest i krizu. U vrlo otvorenom izričaju govorio je o teškoćama odgoja općenito, ali naročito u bremenitim vremenima kao što su današnja.

Obitelj je, kazao je, „privilegirano mjesto u kojemu se rađa, raste i sazrijeva u mudrosti, dobi i milosti“. Kao polazišni tekst vlč. Jakov uzeo je Evanđelje po Luki u kojemu evanđelist govori kako su Marija i Josip „izgubili“ Isusa. Ta slika pokazuje, a o tome govori i papa emeritus Benedikt XVI., da su se u Svetoj obitelji sloboda i poslušnost prožimali na dobar način. Otvoreni razgovor i duboko promišljanje potaknuli su roditelje na uključivanje s vrlo aktualnim pitanjima o teškoćama odgoja na koje nailaze.

Popodnevni je susret bio rezerviran za predavanja i radionice s najmlađima, prvopričesnicima.

Na večernjoj misi, tumačeći u svojoj homiliji evanđeoski ulomak o molitvi dva čovjeka, farizeja i carinika, vlč. Rađa promišljao je o vrlo važnim temama korizmenog hoda. Korizmeni hod pretpostavlja „odmoriti se malo od sebe sama i usmjeriti se na Isusa koji je živio ne misleći na sebe.“ Vlč. Jakov govorio je o „postu od nas samih“, potaknuo na molitvu koja je usmjerena k Božjem milosrđu, „sjesti, kleknuti, odahnuti i uživati u pogledu na nekoga tko je milosrdan“.

Nakon mise uslijedio je duhovni nagovor. U središtu nagovora bila je misao o potrebi promjene u vlastitim životima. Promjena podrazumijeva nezadovoljstvo sa samim sobom. U tom smislu, korizma je i vrijeme obnove, „vrijeme u kojem padaju naše maske, vrijeme susreta sa samima sobom, vrijeme propitivanja vlastite savjesti, vrijeme smanjivanja vlastitih utjeha koje koristimo da bi nam bilo bolje.“

Vraćajući se na starozavjetnu temu o židovskoj Pashi kao „blagdanu oslobođenja“, vlč. Rađa ističe da je Uskrs, za kršćane, blagdan oslobođenja „od našega ega koji nam je najveći neprijatelj.“ Duhovni je nagovor zaključen tumačenjem teologije Vazmenog trodnevlja kao najznačajnijeg blagdana u liturgijskoj godini. U tom vremenu kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Ono započinje misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, vrhunac dostiže na Veliki petak kada se sjeća Isusove muke i smrti na križu, a svoj vrhunac ima u vazmenom bdijenju na Veliku subotu te na slavljima Nedjelje Uskrsnuća Gospodnjega.

Korizmena duhovna obnova završila je u nedjelju 27. ožujka jutarnjim svetim misama koje je predslavio vlč. Jakov Rađa. Evanđeoski ulomak koji donosi Četvrta korizmena nedjelja jest tekst Evanđelja po Luki (Lk 15, 11 – 32) i ujedno jedna od najpoznatijih prispodoba u Bibliji. U kontekst te prispodobe ulaze mlađi, izgubljeni sin, zatim otac koji je milosrdan i koji prašta, ali također i stariji sin koji je daleko od oca, iako je svaki dan s njim. Slojeviti evanđeoski ulomak poziva na „vraćanje sebi“, naglasio je vlč. Rađa i zaključio da smo „bliži Bogu, što dublje ulazimo u sebe“.

Korizmenoj duhovnoj obnovi nazočili su brojni župljani, a pokorničkim popijevkama svoj su obol dali su župni zborovi.