Jeruzalem je mjesto susreta, vjere, molitve, radosti, zajedništva i jedinstva, a ne sukoba i podjela, nije tu samo politička i vjerska napetost – snažne su riječi kojima je mons. Pierbattista Pizzaballa, jeruzalemski patrijarh, ponovno istaknuo da Sveti grad nije ni vlasništvo ni isključenje. Učinio je to obraćajući se kršćanskim vjernicima koji su na Cvjetnicu sudjelovali u procesiji, a bilo ih je više od 20.000. Patrijarh Pizzaballa ih je potaknuo da se ne boje onih koji žele podjele, misleći na nasilje počinjeno u gradu nad crkvama i kršćanskim simbolima. Sveti grad, rekao je, oduvijek jest i uvijek će ostati kuća molitve za sve narode i nitko ga neće moći isključivo posjedovati.

Riječi patrijarha Pizzaballe ponovio je otac Francesco Patton, kustos Svete zemlje, govoreći o dostojanstvu kršćana, te snažno istaknuo da kršćanski način reagiranja na nasilje nije uporaba drugog nasilja, nego oprost, molitva i traženje pravednosti.

Ima ljudi koji su još uvijek u iskušenju da napuste Svetu zemlju, ali sigurno je da je jednom dijelu naših kršćana jasno da su potomci prvih kršćanskih zajednica te da su stoga oni svjedoci vjere koja se ovdje, u Jeruzalemu, neprekidno prenosi već 2000 godina, čak i u mnogo težim vremenima od ovih u kojima mi živimo, rekao je otac Patton te napomenuo kako stoga odgovornost valja shvatiti kao poziv; to nije rezultat čisto ljudskoga napora, nego Božji poziv: biti kršćani u Svetoj zemlji.

To poslanje svoje korijene nalazi u Evanđelju, gdje sâm Isus ne govori o Crkvi kao velikom mnoštvu nego kaže: Ne boj se, malo stado, jer Otac brine o nama. Stoga, čak i kada smo manjina, a to nismo samo u Jeruzalemu, nego i u brojnim zemljama u svijetu, primijetio je, moramo pronaći snagu, ne u nekoj vrsti herojskoga osjećaja, nego u Isusovim riječima u Evanđelju, u odnosu s Njim koji se zove vjera. Unatoč napetosti koja vlada u zemlji, čestim prosvjedima, osjeća se velika želja za proslavom uskrsnuća Gospodinova, želja da se proširi ona vatra koja proizlazi iz praznoga groba, istaknuo je kustos Svete zemlje.

Vrijeme pandemije bilo je izuzetno teško i za Kustodiju Svete zemlje, kada je praktički ostala bez financijskih sredstava. No stanje se popravlja. Sada je ponovno moguće ostvariti i onu gestu opće solidarnosti, a to je Kolekta za Svetu zemlju, prikupljanje milodara na Veliki petak, rekao je otac Patton. To je oblik solidarnosti kršćana cijeloga svijeta s kršćanima u Svetoj zemlji. Uz pomoć tog prinosa možemo s jedne strane brinuti o svetim mjestima, a s druge i o hodočasnicima koji dolaze posjetiti sveta mjesta. I ponajviše, možemo brinuti o maloj lokalnoj kršćanskoj zajednici, jer kolekta podupire također pastoralne i društvene aktivnosti, posebno one vezane za obrazovanje, budući da je mnogo škola koje imaju vrlo važnu ulogu.

Tu su, osim toga, i djelatnosti socijalne pomoći, objasnio je kustos te istaknuo kako valja misliti na to da Kustodija nije ukorijenjena samo u Izraelu i Palestini, nego i na teritorijima koji već godinama trpe zbog rata, kao što je Sirija, a koje su nedavno pogođene i potresom. Kolekta je stoga izraz solidarnosti opće Crkve s Crkvom u Svetoj zemlji, kroz Kustodiju Svete zemlje, istaknuo je o. Patton.

U Svetu zemlju pomalo se vraćaju i hodočasnici. Većina ih dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim iz Poljske, Italije, Španjolske i Brazila. I to je vrlo pozitivno, kazao je te uputio apel svima da dođu na hodočašće u Svetu zemlju kako bi obnovili svoju vjeru i vezu s kršćanima Svete zemlje i s majkom Crkvom u Jeruzalemu. Osim toga, potaknuo je također na gospodarsku potporu. U ovom trenutku u tijeku su veliki radovi, kao što je obnova bazilike svetoga Groba i brojnih svetišta koje valja stalno održavati i raditi na njima, kako bi se olakšao također dolazak hodočasnika i njihovo iskustvo vjere, rekao je kustos Svete zemlje, prenio je Vatican News.