Zbog važećih propisa u entitetu Republike Srpske s obzirom na aktualnu pandemiju koronavirusa, vodilo se računa da broj nazočnih ne prijeđe propisanih 50. Osim vjernika laika iz domaće i susjednih banjolučkih župa u slavlju su sudjelovale redovnice, njih jedanaest, i petorica svećenika. Liturgijsko slavlje je predvodio domaći biskup Franjo Komarica.

Slavlje je započelo u isto vrijeme kada je papa Franjo, zajedno s vjernicima diljem svijeta, započeo molitvu krunice za oboljele i umrle od korona-pandemije. Na to je podsjetio biskup Komarica u uvodnoj riječi, te pozvao nazočne da se pridruže Papi i brojnim drugim moliteljima.

Pred svečano i cvijećem urešenom slikom Majke svih naroda, biskup je započeo molitvu Gospine krunice, a nastavila su redom petorica svećenika koncelebranata: župnik u banjolučkoj župi Presnače mons. Ivica Božinović, župnik župe Marija Zvijezda o. Zvonko Topić, župnik (i gvardijan) Petrićevca fra Domagoj Šimić i župnik župe Šimići, upravitelj župe Mahovljani i ravnatelj KŠC-a u Banjoj Luci vlč. Marko Stojčić. Uslijedilo je moljenje papinih molitava Gospi protiv pandemije te Majci svih naroda.

Nastavljeno je sa slavljem mise. I molitve pred Gospinom slikom i euharistijsko slavlje bili su protkani pjevanjem, koje je animirala katedralna orguljašica s. Damjana Kovačević.

Biskup Komarica u propovijedi je istaknuo Isusa Krista kao „najznačajniju i najsudbonosniju osobu cijele ljudske povijesti“. A onda se zadržao na prikazivanju njegove ljudske, zemaljske Majke, kao druge iza Krista, najznačajnije i najsudbonosnije osobe u povijesti ljudskog roda, koju je utjelovljeni Sin Božji želio podijeliti s ljudima, kao i svoga nebeskog Oca.

Prikazao je zatim glavne naglaske i vidove štovanja Isusove Majke „od najranijih vremena“ pa tijekom svih daljnjih stoljeća povijesti Crkve. Posebno se zadržao na aktualnom, obvezujućem koncilskom nauku, te naučavanju pokoncilskih papa, osobito sv. Pavla VI. i sv. Ivana Pavla II.

U drugom dijelu propovijedi biskup je iznio najvažnije podatke glede početka štovanja ‘Gospe svih naroda’ odnosno ‘Majke svih naroda’ na temelju privatne objave kroz 14 godina – od 1945. do 1959. – vidjelici Idi Peerdeman u nizozemskom gradu Amsterdamu. Domaći biskup H. Bomers u dogovoru s Kongregacijom za vjeru dopustio je 31. svibnja 1996. javno čašćenje Marije pod nazivom ‘Gospa svih naroda’, a njegov nasljednik J. Punt je 31. svibnja 2002. javno objavio da „ukazanja u Amsterdamu imaju nadnaravno porijeklo“.

Protumačio je zatim izričitu Gospinu želju da se napravi prikladna slika i molitve te se proširi što više među sve narode svijeta. Primijetio je kako „nije bez Božje promisli i bez Gospine intervencije“ slika ‘Majke svih naroda’ stigla u Banjolučku biskupiju i stavljena na javno štovanje baš u ovu crkvu posvećenu Uznesenju BDM. S njom su se već upoznali brojni hodočasnici (i turisti) koji posjećuju donedavni trapistički samostan i velebnu crkvu. Potaknuo je sve na zahvalnost i vjernost Kristu i njegovoj presvetoj Majci Mariji, koja želi biti majka svih ljudi i svih naroda na cijeloj zemaljskoj kugli.