Na obilježavanju su sudjelovali predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom te izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom. U Vladinu izaslanstvu bili su i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

U propovijedi mons. Bogdan govorio je o važnosti svjedoka u očuvanju povijesne istine, usporedivši svjedoke Kristova uskrsnuća sa svjedocima ljudskih stradanja kroz povijest.

„Kao što su kroz povijest bili progonjeni svjedoci Kristova uskrsnuća, tako su često bili progonjeni i svi oni koji su svjedočili istinu o stradanju čovjeka i cijelih naroda”, rekao je mons. Bogdan.

Govoreći o završetku Drugoga svjetskog rata i poraću, upozorio je kako za mnoge hrvatske civile i vojnike svibanj 1945. nije donio mir ni slobodu, nego novi val stradanja.

„Veliki petak te 1945. godine za mnogobrojne izbjeglice bio je početak križnog puta: marševi smrti, poniženja, logori, jame i stratišta od Teznog i Kočevskog Roga pa do Hude jame, Macelja i drugih stratišta”, rekao je.

Podsjetio je kako su mnogi ljudi, među kojima žene, djeca, starci i vojnici, krenuli prema austrijskoj Koruškoj u nadi da će pronaći zaštitu i pravdu, ali su nakon dolaska na Bleiburško polje 15. svibnja 1945. izručeni partizanima.

Govoreći o Maceljskoj šumi, mons. Bogdan istaknuo je kako su mjesta stradanja desetljećima bila prikrivana i čuvana kao državna tajna.

„Danas stojimo na proplanku jedne druge šume koja desetljećima skriva tragove jednoga drugog ljudskog zločina”, rekao je, dodavši da su brojna stratišta i grobišta bila „prikrivena, zabranjena, prešućena i posebnim UDBA-inim protokolom čuvana kao državna tajna”.

Istaknuo je kako istina, premda dugo potiskivana, uvijek pronađe put do svjetla.

„Ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće saznati”, citirao je riječi iz Lukina evanđelja, poručivši da nijedna žrtva ne smije ostati bez groba, imena i molitve.

Mons. Bogdan zahvalio je svima koji su proteklih desetljeća čuvali spomen na žrtve, među kojima obiteljima, svjedocima, istraživačima, povjesničarima i svećenicima.

„Hvala svima koji su pokazivali mjesta stradanja, istraživali, zapisivali, ekshumirali i gradili spomen-obilježja. Njihova je hrabrost vraćala dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima”, rekao je, te se upitao:.

„Tko se usudio proteklih desetljeća spomenuti Bleiburg? Ali, nisu se bojali samo svjedoci. Strah je bio i u mislima i snovima „čuvara smrti“, koji su u svibnju 1945. htjeli „biti kao bogovi“, a bojali su se istine Bleiburškog polja, Teznog, Hude jame, Kočevskog Roga, Maceljske šume i brojnih drugih stratišta – bojali su se jednako mrtvih i živih svjedoka i tragova zločina!”.

Posebno je pozvao sve koji imaju saznanja o skrivenim grobištima i žrtvama da progovore.

„Otvorite srca i usta, odriješite jezike, progovorite. Otvorite arhive i skrivene spise. Recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu”, poručio je mons. Bogdan.

Govoreći o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, rekao je kako su iza sebe ostavile krv, stradanja i razorene ljudske živote te upozorio da mržnja i osveta ne mogu biti put prema ozdravljenju društva.

„Istinu o ovoj tragediji pamtimo i čuvamo bez mržnje i bez osvete, jer mržnja ne oslobađa, nego razara i čovjeka i narod”, rekao je i podsjetio da je nedavni povratak posmrtnih ostataka pet stotina hrvatskih žrtava iz Slovenije u Hrvatsku, preko Macelja, govori da istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo.

„Stoga s ovoga mjesta, kao čovjek i vjernik, svećenik i biskup, molim sve koji nešto znaju: otvorite srca i usta, odriješite jezike, progovorite! Otvorite arhive i skrivene spise! Recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu! U ime žrtava koje više nemaju glasa i u ime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini svojih domova, molim vas: progovorite i oslobodite naš narod, sebe same i sve one koji desetljećima čekaju istinu!”, pozvao je mons. Bogdan.

Nastavljajući propovijed, istaknuo je kako žrtve stratišta i Križnog puta hrvatskog naroda obvezuju na istinu, pijetet i odgovornost prema domovini.

„Njihova patnja nije samo duboka, još nezacijeljena rana prošlosti, nego snažan poziv da svoju zemaljsku domovinu Hrvatsku gradimo kao zemlju mira, dostojanstva i nade za nove naraštaje”, rekao je.

Na kraju propovijedi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan poručio je kako želi da se više nikada ne bježi iz domovine zbog straha i neizvjesnosti, nego da hrvatska djeca i mladi u svojoj zemlji imaju sigurnost, budućnost i razlog za ostanak.

Nakon mise, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izjavio je kako se u Maclju odaje počast žrtvama poratnih zločina i svim nevinim stradalnicima totalitarnih režima.

Također, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je važnost nastavka istraživanja masovnih grobnica i dostojanstvenog pokopa žrtava.

Nakon misnog slavlja više dužnosnika i predstavnika braniteljskih udruga položilo je vijence i zapalilo svijeće kod spomen-obilježja žrtvama Križnog puta.