“MAGNUN CRIMEN” - NEUSPJELI ZNANSTVENI POKUŠAJ

Zagreb, 29. 3. 2001. (IKA) – “Hrvatsko 19. stoljeće i njegovo političko i kulturno naslijeđe: potencijali i ograničenja za 20. stoljeće”, naziv je uvodnog predavanja prof. dr. sc. Nikše Stančića u radnom dijelu međunarodnoga znanstvenog skupa “Hrvatski katolički pokret” koji je danas otvoren u Zagrebu. Iznoseći sliku vremena u kojem se javio Hrvatski katolički pokret predavač je istaknuo da usprkos svim društvenim i političkim nedaćama s kojima su se Hrvati u to doba suočavali, završetka 19. stoljeća donio je modernizacijski pomak, ujednačavanje socijalne strukture i pojačanu komunikaciju na hrvatskom prostoru. To je stvaralo pretpostavke za oblikovanje jedinstvenog hrvatskog kulturnog i političkog polja i za pojavu novih političkih i kulturnih opredjeljenja koja će se na njemu sukobljavati nudeći različite pokreta. U tom okviru i u uvjetima pojačanih nastojanja prema sekularizaciji društva nastao je i Hrvatski katolički pokret koji je svoje ciljeve formulirao na Prvom hrvatskom katoličkom kongresu 1900. godine. Na početku prvog dijela znanstvenog skupa dr. sc. Mirko Mataušić, glavni referent, održao je predavanje na temu “Hrvatski katolici pred izazovima civilnog društva u XIX. stoljeću”. Uslijedilo je predavanje uglednog sociologa dr. sc. Esada Ćimića “Politika i religija (Slučaj “Magnum crimen)”. Dio svoga izlaganja dr. Ćimić je posvetio djelu Viktora Novaka “Magnum crimen” u kojem autor iznosi u potpunosti neutemeljenu tezu kako je Crkva Prvim hrvatskim katoličkim kongresom zakoračila na područje koje joj ne pripada i time se ogriješila (napravila crimen) o prava moderne države. U skladu s tim glavnu krivnju za sve zlo koje se dogodilo na hrvatskim prostorima u vrijeme II. svjetskog rata snosi Crkva, a unutar Crkve krivnja se smješta u Hrvatski katolički pokret. Dr. Ćimić je istaknuo kako se to Novakovo djelo ne temelji na čvrstim polazištima već na unaprijed zacrtanim ideološkim težnjama te stoga predstavlja, kako je rekao, “vrlo uspjeli znanstveni promašaj”. O “Prvome hrvatskome katoličkom sastanku u srpskoj recepciji” govorio je potom prof. dr. sc. Vladimir Horvat. Nadovezujući se na prethodno predavanje dr. Horvat je iznio na znanstveni osvrt na neka djela srpskih povjesničara, uglavnom iz masonskih krugova, koji, tragom pa čak i izravnim plagiranjem dijelova Novakova djela, oslikavaju Hrvatski katolički pokret u najcrnjim tonovima. Dr. sc. Ivan Biondić potom je održao predavanje “Davorin Trstenjak i antiklerikalni (antikatolički) učiteljski pokret”. U prvom dijelu znanstvenog skupa o Hrvatskome katoličkom pokretu, uz kraću stanku, predavanja su također održali i prof. Radovan Grgec koji je govorio o ulozi HKD Sv. Jeronima u Hrvatskome katoličkom pokretu, zatim dr. sc. Stjepan Matković čije je izlaganje imalo za temu “Stranka prava i hrvatski kršćanski socijali”. Posljednja dva predavanje održali su dr. sc. Vine Mihaljević i dr. sc. Stipe Tadić. Dr. Mihaljević je govorio o “Rađanju tiska Hrvatskog katoličkog pokreta a dr. Tadić je u posljednjem predavanju izlagao na temu “Rađanje socijalnog katolicizma među Hrvatima”.
Nakon izlaganja dr. Tadića uslijedila je polusatna rasprava o prvim predavanjima na skupu. (i03548sa)