Budi dio naše mreže
Izbornik

Međureligijska molitva u Jasenovcu

Jasenovac (IKA)

Na Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji u petak 26. ožujka u Spomen području Jasenovac održava se međureligijska molitva u organizaciji Požeške biskupije. (kraća verzija)

Događaj je od osobito velike važnosti jer su se prvi put na tom mjestu sastali predstavnici Katoličke Crkve (apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua i požeški dijecezanski biskup Antun Škvorčević), Srpske pravoslavne Crkve (episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk), Koordinacije Židovskih općina u RH (rabin Luciano Moše Prelević) te Islamske zajednice (zamjenik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u RH Mevludi ef. Arslani).

U pozdravnom govoru biskup Škvorčević rekao je da su se pripadnici različitih religija okupili u Jasenovcu da bi podsjetili na vrijeme 20. stoljeća kada je ljudska misao bila ogrezla u ponorima zla, a sustavi ga vladanja odjelotvorili u nasilje protiv drugoga, kada je mjera čovještva postala nacionalna ili ideološka sebičnost, pretvorena u isključivost prema drugačijem, a mržnja očitovala svoju ubojitost na nedužnima.

„Danas je dan kad u Požeškoj biskupiji, na poticaj njezina utemeljitelja pape Ivana Pavla II. postom i molitvom, kajanjem i praštanjem, pokorom i žrtvom nastojimo čistiti povijesno pamćenje, spominjući se teških stradanja nedužnih ljudi, žrtava u vrijeme prošlostoljetnih totalitarnih vladavina. Uvjereni smo, naime, da nemamo pravo prepustiti ih zaboravu, ali jednako tako da nismo pozvani suditi njihovim ubojicama, nego ih u molitvi sve povjeriti Bogu, jedinom pravednom sucu kako bi ih svojom milosrdnom ljubavlju i praštanjem pomirio sa sobom a nas međusobno“, rekao je mons. Škvorčević.

„Jasenovačkim i drugim žrtvama bilo koje nacionalne, vjerske, ideološke ili neke druge pripadnosti iskazujemo poštovanje, molimo mir njihovim dušama i vjerničkom kulturom spomena, oslobođena osvetničkih misli i osjećaja promičemo pomirenje i bratstvo među ljudima. Jer, kako nas je podsjetio papa Franjo i za vrijeme svoga nedavnog boravka u Iraku: ‘bratstvo je jače od bratoubilaštva, nada je jača od smrti, mir je jači od rata’. Ova naša međureligijska molitva želi biti govor snažniji od glasa omalovažavanja i prezira žrtava bilo koje vjere ili nacije na našim prostorima kojima je naneseno nasilje, nastojanje da svjetlo na hrvatskom nebu ne bude ‘zastrto oblacima mržnje’. Jer mržnja prema bratu najveće je obeščašćenje Boga, koji je stvorio svakog čovjeka i ne mrzi nikoga“, zaključio je biskup Škvorčević.

Nuncij Lingua u govoru je aktualizirao Isusove riječi izgovorene onima koji su ga usmrtili “Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine” (Lk 23,34). Riječi su to, kazao je nuncij, „koje se ne usuđujemo niti ponoviti, posebno na mjestu poput ovog, gdje bi mogle djelovati kao preveliki, rekao bih neoprostivi, nedostatak poštovanja prema onima koji su ovdje strašno trpjeli sve do tragične smrti“.

„Ovdje smo s velikim strahopoštovanjem, na ovom mjestu, na koje se svake godine zajedno vraćamo, pobjednici i pobijeđeni, krivci i nedužni. U ovom trenutku mislimo i na mnoga druga slična mjesta, mjesta mučenja i zlostavljanja čovjeka od strane čovjeka, gdje su katkada krivci i nedužni, pobjednici i pobijeđeni, zamjenjivali uloge. S mislima usmjerenim prema svim koncentracijskim logorima, mjestima diskriminacije i patnje, onim jučerašnjim i, nažalost, također onim današnjim, ne želimo nikoga isključiti. Ovdje smo kako se ne bi ponovile pogreške iz prošlosti“, poručio je nuncij.

Govoreći o važnosti opraštanja, nuncij je istaknuo da „možda, ako ne dođemo do ‘ludosti križa’, nikada nećemo postići istinsko pomirenje“ i da „možda nema drugog načina da pročistimo sjećanje, osim da prođemo kroz ovu ‘ludost praštanja’“.

Nuncij je rekao da nitko ne želi sakriti istinu ili umanjiti težinu onoga što je učinjeno, ali i da je neosporna ova istina: kakav god da je bio zločin, nadilazi ga oprost, onaj oprost koji ide sve do “opravdanja”.

„Molim oprost uime svih onih koji su ovdje ili drugdje okrvavili ruke zločinima protiv čovječnosti. Samo tako možemo ponovno pogledati u oči jedni drugima kao braća, jer svi smo braća i sestre. Krivci i nedužni. Oni kojima je oprošteno i oni koji su iskazali milosrđe. Ako se prepoznamo kao braća u krivnji, prepoznat ćemo se kao braća i u oprostu. A oni kojih se želimo prisjetiti kako ih ne bismo zaboravili, bit će nam zahvalni. Oni znaju da će onome koji gaji osvetu vrata Vječnosti uvijek biti zatvorena, a koja se, naprotiv, širom otvaraju onima koji imaju hrabrosti oprostiti sve do opravdanja. Jer u Bogu nema mržnje, niti osvete“, rekao je nuncij Lingua.