Razgovor je potvrdio ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni.

Nadbiskup Gallagher i ministar Raggi, kako je izvijestio ministar, razmijenili su mišljenja o najnovijim događajima u Libanonu i teškoj situaciji u pograničnim selima na jugu. „Zamolio sam Svetu Stolicu da intervenira i posreduje kako bi pomogla očuvati kršćansku prisutnost u tim selima, čiji su stanovnici oduvijek podupirali libanonsku državu i njezine službene vojne institucije i nikada nisu iznevjerili tu obvezu“, napisao je ministar.

Nadbiskup Gallagher je, prema riječima libanonskoga političara, rekao da Sveta Stolica poduzima sve potrebne diplomatske kontakte kako bi zaustavila eskalaciju u Libanonu i spriječila raseljavanje njegovih građana s njihovih zemljišta. Istaknuo je također da je Libanon uvijek bio i ostaje u Papinim molitvama.

Kršćani na jugu zemlje, na granici s Izraelom, pogođeni su neprestanim bombardiranjem i naredbama za evakuaciju koje su prouzročile veliku humanitarnu krizu.

Libanon je, uz Tursku, bio odredište koje je papa Lav XIV. odabrao za svoje prvo međunarodno apostolsko putovanje na kojemu je bio u prosincu protekle godine. Tijekom tog putovanja Papa se, među ostalim, u raznim prigodama osvrnuo na demografsko krvarenje što se tiče kršćana u Zemlji cedrova, u kojoj živi najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku. Čine ju uglavnom maroniti, ali i grčki pravoslavci, melkiti i Armenci. Papa je ostanak kršćana nazvao poslanjem za razvoj civilizacije ljubavi i mira. I sâm predsjednik Joseph Aoun je, pozdravljajući Papu u Bejrutu, izjavio da kad bi nestalo kršćana u Libanonu, urušila bi se osjetljiva ravnoteža, a s njom i pravednost. U ponedjeljak 9. ožujka Papa je izrazio sućut, kako je izvijestio Tiskovni ured Svete Stolice, zbog događaja na Bliskom istoku, i posebno zbog brojnih nevinih ljudi, posebno djece, žrtava bombardiranja. Među njima je i maronitski svećenik otac Pierre El Raii, koji je poginuo u ponedjeljak u Qlayi dok je pokušavao pomoći jednom od svojih župljana, ranjenom u napadu na kuću u planinskom području njegove župe.

Državni tajnik kardinal Pietro Parolin također se te večeri osvrnuo na taj događaj, napominjući da ni Crkva nije imuna na patnju naroda. Istaknuo je važnost diplomatskih sredstava, sredstava riječi, razuma i mudrosti, ali koji nisu uvijek prihvaćeni. „Nemamo sredstva prisile kako bismo nametnuli svoju viziju stvari“, rekao je, ističući da Sveta Stolica i dalje insistira na temeljnim načelima koja moraju upravljati građanskim i mirnim suživotom među narodima te da nastavlja razgovarati sa svima. Što se tiče opasnosti od nestanka prisutnosti kršćana u Svetoj zemlji i na Bliskom istoku općenito, kardinal Parolin je rekao da je to rizik na koji Sveta Stolica uvijek upozorava. Rat, destabilizacija, sukobi i sve veća mržnja sigurno ne pogoduju kršćanskoj prisutnosti, stoga je to još veći razlog za zabrinutost, istaknuo je državni tajnik.

Posljednjih je dana Sveta Stolica libanonskom narodu izrazila blizinu preko prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinala Michaela Czernyja koji je točno prije godinu dana, u veljači 2024., posjetio Libanon, po nalogu Pape (tada pape Franje), nakon rata između Izraela i Hezbollaha. Kardinal je otišao u južni dio zemlje, te posjetio selo Alma al-Shaab i vlastitim očima vidio razaranja prouzročena bombardiranjem koje nije poštedjelo ni stanove ni crkve. Kardinal Czerny izrazio je svoju blizinu stanovnicima sela Alma al-Shaaba, kao i onima u Rmeishu, Ein Ebelu, Debelu i susjednim područjima, uvjeravajući ih u svoje stalne molitve u ovom dramatičnom vremenu.