Susret je započeo u prijepodnevnim satima dolaskom u sjemenište i kratkom okrjepom, tijekom koje su se ministranti upoznali sa sjemeništarcima i osjetili ozračje doma u kojem mladići razlučuju svoj svećenički poziv. Nakon uvodnog druženja uslijedilo je središnje slavlje dana – sveta misa u privremenom bogoslužnom prostoru svečane sjemenišne dvorane.

Euharistijsko slavlje predvodio je rektor šalatskog sjemeništa i povjerenik za pastoral ministranata i osnovnoškolaca Zagrebačke nadbiskupije preč. Matija Pavlaković u zajedništvu sa župnim vikarom župe Zaprešić I. vlč. Patrikom Paulićem i duhovnikom sjemeništaraca vlč. Matkom Filipovićem.

U uvodu je izrazio osobitu radost zbog dolaska ministranata iz Zaprešića, istaknuvši kako taj susret za njega ima i posebnu osobnu dimenziju jer je nekoć služio kao župni vikar upravo u toj župi, radeći s ministrantima – od kojih su nekolicina danas svećenici. „Ministranti su uvijek prvi koji stoje najbliže oltaru. A često su upravo ministranti oni koje Gospodin prvi pogleda i tiho im kaže: ‘Pođi za mnom’“, poručio je rektor, podsjetivši kako je i vlastito iskustvo rada s mladima svjedočanstvo plodnosti ministrantske službe.

U homiliji, nadahnutoj riječima proroka Miheja i evanđeoskom prispodobom o milosrdnom ocu, propovjednik je ministrantima približio ljepotu i ozbiljnost služenja. Naglasio je kako put prema duhovnom pozivu započinje u maloj vjernosti – redovitom dolasku na svetu misu, savjesnom ministriranju i osobnoj molitvi. Podsjetio je i na riječi pape Franje, koji je ministrante nazvao „malim misionarima“ koji svojim služenjem pokazuju ljepotu liturgije i radost vjere.

Govoreći o evanđeoskoj slici milosrdnog oca, istaknuo je da Bog ne čeka čovjeka savršenog, nego mu trči ususret. „Bog ne traži savršene. Traži raspoložive“, poručio je, ohrabrujući ministrante da se ne boje pogrešaka, nego da uvijek imaju otvoreno srce. Posebno je upozorio i na opasnost da netko bude fizički blizu oltara, a srcem daleko, naglasivši kako ministriranje nije samo dužnost, nego prije svega prijateljstvo s Isusom.

Na kraju homilije potaknuo je ministrante da u tišini srca postave pitanje: „Gospodine, što želiš od mene?“ te ih povjerio zagovoru Blažene Djevice Marije, Majke svećeničkih zvanja.

Nakon misnog slavlja uslijedio je zajednički ručak, tijekom kojega su ministranti i sjemeništarci nastavili razgovor u opuštenom ozračju. Potom je organiziran obilazak sjemenišnog kompleksa – privremenog bogoslužnog prostora, blagovaonice, učionica i zajedničkih prostora – kako bi mladi gosti mogli pobliže upoznati svakodnevni život u sjemeništu.

Jedan od najdojmljivijih trenutaka susreta bila su svjedočanstva sjemeništaraca o vlastitom duhovnom putu. Iskreno i jednostavno govorili su o svojim počecima u ministrantskim klupama, o traženjima i odlukama, ali i o radosti koju pronalaze u življenju poziva. Susret je zaključen zajedničkim igrama i sportskim druženjem, koje je dodatno učvrstilo nova poznanstva i prijateljstva.

Ovaj pohod još je jednom pokazao koliko su ovakvi susreti dragocjeni – kako za ministrante, tako i za sjemeništarce. Mnogi svećenički pozivi započeli su upravo u ministrantskoj službi, u jednostavnoj vjernosti i blizini oltara.

Neka ovaj susret bude poticaj i drugim župama da organiziraju pohod Šalati sa svojim ministrantima. Vrata Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu otvorena su svima koji žele moliti, upoznati život sjemeništaraca i oslušnuti tihi Gospodinov poziv koji i danas odjekuje u srcima mladih.