1. Mir – Božji dar u našim srcima

Draga braćo i sestre,

riječi u naslovu ove naše poruke riječi su koje je Krist Gospodin izgovorio opraštajući se na Posljednjoj večeri od svojih učenika. Donosi ih evanđelist Ivan u svojemu Evanđelju.[1] Trenutci i ambijent u kojima ih Gospodin izgovara neizrecivo su važni: Isus svojim učenicima daje zapovijed ljubavi, pere im noge pružajući im tako vlastiti primjer služenja, ustanovljuje sakramente euharistije i svećeničkog reda, priprema ih na svoju muku i smrt… I baš tada im kao svoju oporuku izgovara ove riječi. To svjedoči o tomu koliku im važnost Isus pridjeva, koliku važnost pridjeva onomu što ostavlja svojim učenicima a to je: njegov mir. O tomu će izvanredno poticajno progovoriti papa Franjo: „Prije svega mir vam ostavljam. Isus se oprašta riječima koje izražavaju naklonost i spokoj, ali to čini u trenutku koji je sve samo ne miran. Juda ga je izašao izdati, Petar će ga zanijekati, a gotovo svi će ga napustiti: Gospodin to zna, ali on ne upućuje prijekore, ne koristi teške riječi, ne drži oštre govore. Umjesto da pokaže uznemirenost, ostaje nježan do kraja. Jedna poslovica kaže da se umire kako se i živjelo. Posljednji Isusovi sati zapravo su kao srž cijelog njegova života. Osjeća strah i bol, ali ne daje mjesta srdžbi i protestu. Ne daje gorčini da ga obuzme, nije nestrpljiv. On je u miru i to je mir koji dolazi iz njegova krotkog srca, u kojem prebiva povjerenje. I to je izvor mira koji nam Isus ostavlja. Jer ne možete ostaviti mir drugima ako ga nemate u sebi. Ne možete dati mir ako sami niste u miru.ˮ[2] Eto, draga braćo i sestre, poruke svakomu od nas: svatko od nas pozvan je u svom srcu tražiti mir, gajiti mir, čuvati mir. I onda ga prenositi drugima.

Taj mir ne možemo sami sebi dati. Papa Franjo će u molitvi Anđeoskog pozdravljenja 1. siječnja 2022. godine, na Svjetski dan mira, istaknuti da mir dolazi od Boga i da je plod zajedničkoga zauzimanja. On je dar, kaže Papa, stoga ga trebamo moliti od Isusa jer ga nismo u stanju očuvati bez njegove pomoći. Uistinu možemo graditi mir jedino ako ga imamo u srcu, ako ga primimo od Isusa koji je, kako ga Sveto pismo naziva, Knez mira – te se i mi trebamo posvetiti miru, i to činjenjem svojih konkretnih djela.[3] To onda znači biti mirotvorcima. Svatko od nas pozvan je to biti.

2. Mir – Božji dar u našoj Domovini

Naša je Domovina uz goleme žrtve izborila svoj mir. Mir je plaćen visokom cijenom – ljudskim životima tisuća naših dragih i milih branitelja i civila, poginulih, ranjenih, nestalih… i silnim materijalnim razaranjima. Nikada ne smijemo zaboraviti tu preskupu cijenu. Toga se svega baš danas, na ovaj dan – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – trebamo sa dubokom zahvalnošću sjećati. I dok je našom Domovinom još bjesnio rat, papa Ivan Pavao II. nam je, za svoga prvoga pohoda Hrvatskoj, 11. rujna 1994. u Zagrebu poručio da put jedinstva i mira nitko ne smije izbjegavati. Njega, istaknuo je ovaj Papa, iziskuje sam razbor, a još prije – vjera.[4]

Taj Papin poziv jednako je aktualan i danas, kada obilježavamo i 28. obljetnicu vojno-redarstvene operacije „Olujaˮ koja je bila presudni čin oslobođenja naše Domovine, ponovne uspostave mira. I danas, u današnjim našim uvjetima, mir i jedinstvo u našoj Domovini iziskuje i razbor i vjera. Od svakoga od nas traži se razborito postupanje, a to znači odgovorno postupanje, postupanje puno zauzetosti za dobro Domovine, za njezin napredak i njezino učvršćenje na svakom polju… To je dug svakog od nas našoj Domovini i svim žrtvama koje su za nju podnesene. Očuvanje mira svakomu od nas jest nezaobilazan zadatak. To se na poseban način odnosi na nas vjernike i upravo se na nas u prvom redu odnosi ono što nam je poručio papa Ivan Pavao II. kad je rekao da mir iziskuje razbor a – još više! – vjera. Da, draga braćo i sestre, mir doista iziskuje naša kršćanska vjera. Jer, ona je, naša vjera – „dobro za sve, ona je zajedničko dobro, (…) ona je ona koja nam pomaže izgrađivati naša društva na takav način da mogu kročiti prema budućnosti u znaku nade.ˮ[5] Ona prosvjetljuje društveni život i ona posjeduje ono kreativno svjetlo za svako novo povijesno doba jer ona sve događaje dovodi u suodnos s izvorom i određenjem svega stvorenoga u Ocu koji nas ljubi.[6] Stoga nas koji smo Kristovi vjernici, kršćani, na putu traženja mira, na putu građenja mira, na putu očuvanja mira u našoj Domovini ništa ne smije obeshrabriti. Isus nam je pokazao da je to moguće pa će svima nama papa Franjo poručiti: „On želi da budemo krotki, otvoreni, poučljivi, sposobni smiriti svađe i tkati sklad. To je Isusovo svjedočenje i vrijedi više od tisuću riječi i mnogih propovijedi. Svjedočanstvo mira. Zapitajmo se ponašamo li se, mi Isusovi učenici, u mjestima u kojima živimo ovako: smirujemo li napetosti, obuzdavamo li sukobe? Jesmo li i mi s kime u svađi, uvijek spremni reagirati, eksplodirati, ili znamo odgovoriti nenasiljem, znamo li odgovoriti gestama i riječima mira? Kako ja reagiram? „Neka se svaki od nas to zapita.ˮ[7] Eto svakodnevnog zadatka svakomu od nas.

3. Mir – Božji dar cijelom svijetu

Živimo, svjedoci smo, u svijetu punom nemira. Štoviše, čini se kako, kada govorimo o miru, odmah pomislimo na rat i dok razgovaramo o miru ili za njega molimo, naše misli odlaze u dijelove svijeta gdje vladaju napetosti i sukobi, uvijek na ono što se događa izvana, u neku zemlju ili neku određenu situaciju.[8] Papa Franjo nas neumorno poziva na prestanak nasilja, sukoba i gomilanja oružja te ističe da sve to odražava glad bratstva koja vlada današnjim svijetom te da je došlo vrijeme da se kaže odlučno „ne” ratu.[9] „Najgori učinak današnje gladi bratstva su oružani sukobi i ratovi, koji stvaraju neprijatelje ne samo pojedinaca već cijelih naroda, a čije negativne posljedice odjekuju generacijama. Sukobi su sve češći, a stabilnost sve više ugrožena, te se čini – ističe papa – da živimo Treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima, a koji se širi dalje kako vrijeme prolazi.”[10] Unatoč svemu tomu: „Mir je moguć ako se to istinski želi; mir je Božji san za čovječanstvo. No, ne može se ne primijetiti s velikim žaljenjem da se taj divni san pretvara u noćnu moru zbog ratova.ˮ[11]

Pitamo se, dakle, što nam je činiti da svi doprinesemo da u ovom svijetu zavlada mir? I na to nam pitanje odgovara Sveti Otac: „Moramo moliti za mir u svijetu, uvijek moramo imati pred sobom Božji dar mira i tražiti ga za sve!ˮ[12] To nas nužno vraća na onu misao koju smo istaknuli na početku ove poruke, a koju ovdje valja opet ponoviti služeći se Papinim riječima: „Mir među ljudima ili u nekoj zemlji sije se u srcu. Ako u srcu nemamo mira, kako možemo očekivati da će u svijetu biti mira?ˮ i „ako je u mom srcu rat, onda će biti rat i u mojoj obitelji, u mom susjedstvu i na radnom mjestu.ˮ[13] Stoga je zadatak svakoga od nas moliti Boga da nam daruje svoj mir i da ga daruje ovomu nemirnomu svijetu. Za apostola Pavla Božji je mir iznad svakog razuma i taj nas mir čuva: „I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu.ˮ(Fil 4, 6-7).

Drugi korak na tom teškom putu jest gajenje ljudskog bratstva. S time u vezi Papa kaže kako još ima vremena da se ispiše novo poglavlje mira u povijesti, a to možemo učiniti tako da rat pripada prošlosti, a ne budućnosti. Ključna, odlučujuća riječ s time u vezi jest, naglašava Papa: bratstvo. „Bratstvo ne može ostati apstraktna ideja, već – kaže Papa – mora postati stvarno polazište.ˮ[14] Da bismo to bratstvo mogli živjeti s drugima, potrebno je najprije živjeti ga među nama samima, u našim obiteljima, u našim kršćanskim zajednicama, pa nam stoga Sveti Otac poručuje: „Od kršćana iz svih zajednica želim zatražiti osobito svjedočanstvo bratskog zajedništva koje postaje privlačno i sjajno. Neka se svi dive kako se brinete jedni za druge, kako se uzajamno hrabrite i jedni druge pomažete i pratite na životnom putu: ‘Po ovom će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge’ (Iv 13, 35).ˮ[15]

Draga braćo i sestre, unatoč tolikim nemirima koji nas okružuju i koji ulijevaju zebnju u naša srca zbog neizvjesne sadašnjosti i još neizvjesnije budućnosti, naša nas kršćanska vjera poziva na nadu. Doista, „življena vjera otvara srce Božjoj milosti koja oslobađa od pesimizmaˮ.[16] „Ne dopustimo, poručuje nam Papa, da nam se ukrade nada!ˮ[17] Jer, „naša se nada temelji na Bogu, i to ne na bilo kojem bogu, već Bogu koji ima ljudsko lice i koji nas je do kraja ljubio: svakog od nas pojedinog i čovječanstvo u cjelini.ˮ[18] To je Isus Krist! On – uskrsli i proslavljeni – izvor je naše nade.[19] On je „isti jučer, danas i zauvijek.” (Heb 13, 8). Neka nam njegova majka Marija, koju zazivamo kao Zvijezdu nade i Majku nade, po čijem je ”da” Božja Riječ – ta „tisućljetna nada postala stvarnost i ušla u ovaj svijet i u njegovu povijestˮ[20], izmoli milost da se neizmjerni dar Božjeg mira nastani i ostane u našim srcima, u našoj Domovini i cijelom svijetu.

Svima vama i vašim obiteljima od srca čestitam blagdan Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta – zaštitnice Vojnoga ordinarijata, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28. obljetnicu vojno-redarstvene operacije „Olujaˮ!

Na sve vas zazivam obilje Božjega blagoslova!

Vaš biskup

✠ msgr. Jure Bogdan,

vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj

_____________________________________________

[1] Iv 14, 27.

[2] Papin nagovor na molitvi Anđeoskog pozdravljenja, 1. siječnja 2022., dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/angelus/2022/documents/20220522-regina-caeli.html(pristupljeno: 12. 7. 2023.)

[3] „Mir je dar i plod zajedničkoga zauzimanjaˮ, Papin nagovor uz molitvu Anđeoskog pozdravljenja, 1. siječnja 2022.; dostupno na: https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2022-01/papa-franjo-angelus-01-sijecnja-2022-mir-dar-zauzimanje.html(pristupljeno 12. 7. 2023.).

[4] „Ti, Crkvo u Hrvatskoj, pozvana si biti apostol obnovljene slogeˮ. Propovijed Svetoga Oca na svečanomu euharistijskom slavlju, Zagreb, 11. 9. 1994., dostupno na: https://ika.hkm.hr/govori-pape-ivana-pavla-ii-hrvatima/govori-pape-ivana-pavla-ii-hrvatima-1994-godina/(pristupljeno: 12. 7. 2023.).

[5] Papa Franjo, Enciklika Lumen fidei, KS, Zagreb 2014., br. 51.

[6] Isto, br. 55.

[7] Papin nagovor na molitvi Anđeoskog pozdravljenja, 1. 1. 2022., dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/angelus/2022/documents/20220522-regina-caeli.html(pristupljeno: 12. 7. 2023.).

[8] „Istinski se mir sije u srcuˮ, Propovijed na misi u Domu svete Marte (9. 1. 2020.), dostupno na: https://www.vaticannews.va/hr/papa-franjo/misa-sveta-marta/2020-01/papa-franjo-istinski-se-mir-sije-srcu.html(pristupljeno: 12. 7. 2023.).

[9] Poruka pape Franje Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku (14. 6. 2023.); dostupno na: https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2023-06/papina-poruka-vijecu-sigurnosti-ujedinjenih-naroda.html; Cijeli govor na talijanskom jeziku (Discorso del Santo Padre al Consiglio di Sicurezza delle Nazioni Unite, letto da S.E. Mons. Paul R. Gallagher, Segretario per i Rapporti con gli Stati e le Organizzazioni Internazionali), dostupna na: https://www.vatican.va/content/francesco/it/speeches/2023/june/documents/20230614-consigliosicurezza-onu.html(pristupljeno: 13. 7. 2023.).

[10] Isto.

[11] Isto.

[12] „Istinski se mir sije u srcuˮ, Propovijed na misi u Domu svete Marte (9. 1. 2020.).

[13] Isto.

[14] Poruka pape Franje Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku (14. 6. 2023.).

[15] Papa Franjo, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, KS, Zagreb, 2015., br. 99.

[16] Propovijed pape Benedikta XVI. na misi otvaranja Godine vjere, 11. 10. 2012; na hrvatskom jeziku dostupno na: https://www.ktabkbih.net/hr/poruke-i-poslanice/propovijed-svetoga-oca-na-misi-otvaranja-godine-vjere-u-vatikanu/35064; na talijanskom jeziku dostupna na: https://www.vatican.va/content/benedict-xvi/it/homilies/2012/documents/hf_ben-xvi_hom_20121011_anno-fede.html(pristupljeno: 13. 7. 2023.).

[17] Papa Franjo, Evangelii gaudium, br. 86.

[18] Papa Benedikt XVI., Enciklika Spes salvi, KS, Zagreb 2008., br. 31.

[19] Papa Franjo, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 275.

[20] Papa Benedikt XVI., Enciklika Spes salvi, br. 50.