„Krist prikovan na križu najpotresnija je objava Božje ljubavi. I što je još čudnije, Isus na križu moli za nas, za svoja stvorenja i žeđa za ljubavlju svakog od nas te sa žudnjom čeka naš pristanak da mu dopustimo opet nas zagrliti i privući k sebi. Obećao je, naime, ‘kad bude uzdignut sa zemlje, da će sve privući’“, poručio je nadbiskup Puljić, rekavši kako „ne možemo ostati hladni na navještaj Muke našega Gospodina Isusa Krista“.

„Potresa nas bol, muka koju će Isus podnijeti i hladnoća ljudi, ubojica koji su odlučili uništiti ga. Potresa nas i hladnoća Isusovih učenika – Jude koji Isusa prodaje, Petra koji ga izdaje, drugih apostola koji se razbježaše. Potresa nas sve što su evanđelisti zabilježili“, naglasio je mons. Puljić, poručivši: „Hvala vam, dragi evanđelisti, da ste te detalje zapisali. Da ste nam ih ostavili kao divno svjedočanstvo velike Božje ljubavi koju je Isus pokazao prema nama i koju pokazuje i danas. Istom onom ljubavlju, istom onom spremnošću, Isus i danas trpi. I danas je spreman za nas umrijeti, i danas je spreman oprostiti nam, biti s nama, pomoći nam da svoje križeve i mi nosimo“.

Dok slušamo Muku, odjekuje nam i Isusov vapaj ‘Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?’. „To je rečenica koju i mi često ponavljamo kada zdvajamo, kada se osjećamo samima, napuštenima, kada nas problemi toliko pritišću da smo izgubljeni. Neka nam Isusova muka bude bliza i neka nam bude svjetlo u tamnim trenucima“, ohrabrio je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da nas Cvjetnica uvodi u misterij Isusove smrti na križu po drami „koja nas vodi od Maslinskog vrta, preko Kajfinog i Pilatovog dvora do Golgote, gdje će u petak poslijepodne Sin Božji ispustiti dušu. Osjetili smo na kraju te drame čudnu tišinu koja je zavladala na Golgoti. Tijekom teške muke i boli na križu, Isus je izgovorio nekoliko riječi koje pokazuju redoslijed njegove ljubavi i naklonosti. Isus se najprije zauzeo za neprijatelje i za njih usrdno molio svoga Oca neka im „oprosti, jer ne znaju što čine“. Zatim se obratio razbojniku s desne strane koji ga je zamolio „Sjeti me se, Gospodine, kada dođeš u svoje kraljevstvo“ i obećao mu da će „još danas biti s njim u raju“. Na kraju se zauzeo i za svoju svetu Majku kad joj je povjerio učenika Ivana koji je bio s njom, koji je jedini ustrajao na putu do Golgote i rekao mu ‘Ivane, evo ti majke’“, naveo je mons. Puljić, istaknuvši: „Dakle: neprijatelji, grešnici pa sveci jest redoslijed kojim ljubi božansko Srce Isusovo“.

„U kontekstu otajstva Kristove muke i ljubavi, moramo priznati da upravo u kontekstu toga redoslijeda malo i slabo poznajemo dimenzije Božanskog Srca. Valja nam, stoga, mijenjati neke krive slike o Bogu Ocu i njegovom Sinu, jedinom Spasitelju čovjeka. Valja otkriti i odstraniti pogubne viruse s naših duševnih računala“, rekao je mons. Puljić, dodavši da „primjer obraćenog razbojnika Dizme pokazuje koliko je Isusu stalo do našeg spasenja i spasenja svih ljudi. Pritom Isus ne gleda na naša bezakonja, nego na srce raskajano i ponizno koje neće prezreti“. „Pred tom činjenicom valja nam stati, povući se u tišinu ovih svetih dana Velikog tjedna i razmišljati, kako bismo čuli nutarnji govor uz pomoć naših duhovnih antena“, potaknuo je nadbiskup. U toj šutnji čujemo glas Svevišnjega i jeku naše savjesti.

„Stoga, ovih dana tražimo prostore tišine u crkvama gdje imamo prigodu susresti milosrdno srce Oca u sakramentu ispovijedi. Nepodnošljiva buka oko nas često nam ne dopušta čuti glas svoje duše i nutrine. Potrebno je imati hrabrosti pa ugasiti sve što nas rastresa, što nas odvaja od tišine, svetosti, poput televizora, mobitela, radija, kako bismo potražili i našli mjesto tišine, spokoja i mira. U duhovnoj oazi mira može se prepoznati i osjetiti nevidljive silnice našeg duha koje su vječne i neponovljive. Mi hodamo zemljom i stalno gledamo u zemlju, ali nismo za zemlju stvoreni. Naša duša je stvorena za let prema nebu“, naglasio je nadbiskup, istaknuvši da je „Korizma, osobito Velik tjedan, prikladno vrijeme učiti s Marijom i s ljubljenim Isusovim učenikom Ivanom biti uz Krista, raspetoga Krista, umirućega, Krista koji pati, koji je napušten a prinio je žrtvu vlastitog života za ljudsko spasenje, za svakog od nas“.

„Od samih početaka čovjek je zaveden lažima Zloga. Često se zatvara u iluziji samodostatnosti kada misli, što će mi drugi, što će mi Bog, ja mogu sve sam. Tako se udaljava od izvora života, od izvora snage, istine, dobrote. Bog se, međutim, nikad nije udaljavao od čovjeka. U otajstvu križa kojemu ćemo na Veliki petak iskazati osobito poštovanje, objavljena je punina milosrđa nebeskog Oca koji je, da bi ponovno zadobio ljubav svoga stvorenja, nas oholica i jadnika, prihvatio platiti najvišu cijenu, a to je krv njegovog Jedinorođenog Sina“, poručio je mons. Puljić, istaknuvši: „Smrt, koja je za Adama bila znak krajnje samoće i nemoći, preobrazila se na križu u čin ljubavi i slobode novoga Adama, Isusa Krista“.

„Vrijeme Svetoga tjedna je razdoblje da prihvatimo Isusovu ljubav i naučimo u toj ljubavi razmatrati o Onomu koga su proboli. Iskustvo Božje ljubavi potiče nas iznova darivati se bližnjima, osobito onima koji trpe i koji su u potrebi. Zahvalni Isusu za muku, ljubav i praštanje, zahvaljujemo i za trenutke darovane tišine. Molimo neka nam kroz tišinu Gospodin pomogne upoznati naše slabosti, padove i grijehe i potakne nas po sakramentu ispovijedi tražiti njegovo kraljevstvo“, potaknuo je nadbiskup Puljić.