Biskup Križić misu je predslavio u zajedništvu s kancelarom i tajnikom Mišelom Grguriće, generalnim vikarom i domaćim župnikom Marinkom Miličevićem, župnim vikarima don Anđelkom Kaćunko i Stankom Smiljanićem te svećenikom u miru Zlatkom Sušićem. Asistirali su pustinjak Marin Klaić i bogoslov Marko  Butković, a posluživali su ministranti. Pjevao je katedralni zbor pod vodstvom Franje Puškarića.

Biskup je u propovijedi istaknuo događaja iz Isusovog života i povijesti spasenja kojih se spominjemo na Veliki četvrtak. „Isus je te večeri ustanovio euharistiju i svećeništvo, ostavio nam dvije bitne zapovijedi bez kojih nije moguće biti njegovim učenikom: to su zapovijed ljubavi u kojoj od nas traži da ljubimo druge kako je on nas ljubio i zapovijed služenja koju je praktično pokazao perući noge učenicima i tražeći od njih da i oni to čine njemu na spomen. Veli im: ‘Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih’ (Iv 13,15)“, istaknuo je.

Ističući da je te večeri započela Isusova muka, naglasio je da je Isus upravo tada pokazao svoju neizmjernu ljubav, ali da je te večeri doživio i veliku ljudsku nezahvalnost. „Evanđelist Ivan, kako smo čuli, stavlja naglasak na Isusovu ljubav kojom ih je ljubio, i to ljubio ih je do kraja, tj. nije moguće više od toga. A onda dodaje, da jedan od tih ljubljenih učenika na ljubav uzvraća izdajom. Svi evanđelisti stavljaju veliki naglasak na Judinu izdaju kao na tragičan događaj u životu jednog od Isusovih učenika. Ali još više žele istaknuti koliko Isusa teško pogađa Judina izdaja i koliko ga boli“, rekao je biskup.

Naglašavajući da se Isus u Getsemanskom vrtu molitveno borio sa žalošću i tjeskobom, biskup je protumačio Isusove riječi „Evo, izdajnik je moj sasvim blizu“ (Mk 14,42). „Ne govori da su blizu vojnici i rulja s mačevima i toljagama, nego blizu je učenik koga je on volio i pozvao da bude s njim, a evo sada je otišao na suprotnu stranu. U ovom dramatičnom trenutku njegovog života koncentrirano je sve na učeniku Judi. Vidimo kako nije u središtu pozornosti naoružana svjetina, nego Juda, ‘jedan od dvanaestorice’, tj. jedan pozvani, jedan njegov, jedan od najintimnijih. Svjetina je u anonimnosti. Evanđelist poslije govori o svjetini kao ‘oni’, ali zato stavlja naglasak da je s njima bio Juda (14,44)“, pojasnio je biskup Križić.

Juda izdaje Isusa glumeći ljubav, istaknuo je biskup te se osvrnuo na njihov susret. „Kada te izdaje netko od najbližih, prijatelj, onda je to uvijek teška prijevara. A kada se prijatelj kod prijevare služi poljupcem to znači da je prijevara otišla do ekstrema. Juda izdaje glumeći ljubav. To izdaju još dodatno opterećuje. Unatoč svemu, Isus Judi reče: ‘Prijatelju, zašto ti ovdje?’ (Mt 26,50). Možda je to Isusov posljednji pokušaj da Judu vrati k sebi? Juda je malo prije bio s Isusom za stolom u dvorani Posljednje večere. I on je s Isusom i učenicima blagovao, i prema Ivanovu izvješću, i njemu je Isus oprao noge. Ali pored svega toga on nije ostao čist. To će izjaviti sam Isus kada će im, nakon pranja nogu reći, kako smo čuli u evanđeoskom odlomku: ‘Vi ste čisti, ali ne svi’“, pojasnio je biskup.

Bog čovjeku daje milosti, ali ga bez njegove volje i njegovog nastojanja ne može spasiti. Bog je čovjeku dao slobodu i na tu slobodu ne ide nikakvim nasiljem. Odgovornost je na čovjeku da se u slobodi odluči, istaknuo je biskup Križić. „Zašto je Isus u jednom trenutku, iznenada, ustao od stola i počeo učenicima prati noge? To nam postaje jasnije kada pročitamo izvješće koje nam donosi sveti Luka. On navodi kako su se učenici, još kod večere, poslije euharistije, počeli svađati tko je među njima najveći, tko je među njima glavni (22,24-27). Isus im tada daje usmenu pouku gdje je sav naglasak stavio na tvrdnju kako je u Božjim očima najveći onaj koji služi drugima, koji se žrtvuje za druge. Daje sebe za primjer govoreći im: ‘A ja sam posred vas kao onaj koji poslužuje’ (22,27). A onda to odlučuje još jednom pokazati vrlo konkretnim primjerom. Uzima ručnik, posudu s vodom i počne im prati noge“, protumačio je biskup.

To je bio posao, pojasnio je biskup, koji su radili sluge ili robovi svojim gospodarima i zato su učenici ostali zbunjeni. „Petar ne želi dopustiti Isusu da mu to čini, jer po Petru, to ne priliči uglednoj osobi. Petar još ne razumije da je njegova logika samo obična ljudska logika koja se ne poklapa s Božjom. Zato na Isusovo pitanje, nakon pranja nogu: ‘Razumijete li što sam vam učinio?’, ni Petar ni itko drugi nije odgovorio: ‘Razumijemo’. Ne trebamo se čuditi. Nije uvijek lako prihvatiti Božju logiku. Učenici su dobro razumjeli što im je s tim htio reći, ali njihovoj ljudskoj naravi to nije privlačno. Narav je potrebno prožeti milošću Božjom da bi takvo nešto postalo prihvatljivo“, istaknuo je biskup.

 To Isusovo pitanje upućeno je danas nama, poručio je biskup Križić. „Razumijemo li mi to danas? Prečesto se na služenje gleda kao na dužnost manje vrijednosti, nižeg ranga! Kako je teško razumjeti Božju logiku! Mogu je razumjeti samo oni koje je dotaknula posebna Božja milost. Razumiju oni u čiji je život Bog ušao na poseban način“, rekao je.

Biskup Križić je na kraju propovijedi istaknuo da su služenje i ljubav, uz euharistiju, znaci Isusove prisutnosti u našem životu. „Gdje ima služenja i ljubavi koji proizlaze iz vjere, Bog je tu sigurno prisutan. Isus nam je ostavio euharistiju kao snagu na našem životnom putu, ali tu snagu moramo znati dijeliti i darivati drugima, jer ona se tako umnaža“, dodao je.

Biskup je naveo i primjer sv. Majke Terezije iz Kalkute. „Kada su ju pitali otkuda joj tolika snaga za služenje gubavcima, ona je pokazala na tabernakul i dodala, kako osjeća da puno više prima nego što daje. Za naše darivanje drugima, Bog nam uzvraća mnogostruko, pa zato i osjećaj da puno više primamo nego što dajemo“, rekao je.

„Molimo Gospodina da i svi mi koji blagujemo euharistiju dođemo do tog iskustva i budemo više zahvalni Isusu na tom neizmjernom daru“, zaključio je biskup Križić. Poslije Popričesne molitve pohranjene su posvećene hostije u tabernakul pripremljen na pokrajnjem oltaru i izloženo je Presveto na cjelonoćno klanjanje.