Misno slavlje predvodio je fra Miro Relota, definitor Bosanske franjevačke provincije i duhovnik bogoslova u Franjevačkoj bogosloviji u sarajevskom naselju Nedžarići. U homiliji je naglasio: Vjerujem da je ovo mjesto gdje se nalazimo svima nama posebno. Danas u prvom čitanju Gospodin preko proroka Ezekiela govori svome izabranom narodu: »Sine čovječji, ovo je mjesto mojega prijestolja, ovo je mjesto stopa mojih nogu: ovdje ću, posred sinova Izraelovih, prebivati zauvijek.« Tako se i ja sada smijem usuditi i reći da i nama danas Gospodin govori da je i ovo mjesto Bile u krševitoj i plemenitoj Herceg-Bosni, mjesto Božjeg prebivališta, mjesto ako ne prijestolja onda mjesto patnje, ali i uskrsne nade za sve poginule i nevino ubijene na križnim putevima Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i tko zna kojih još mjesta i krajeva. Ovdje u ovome groblju već su kosti mnogih naših očeva i braće, kojima se za grob nije znalo pa su ovdje pokopani. Mnogi će još sigurno biti pronađeni i ovdje će smiraj pronaći. Nažalost, velikoj većini nikada nećemo znati mjesto stradanja i pokapanja. Pune su jame i vrtače naših razasutih kostiju, koje neće biti ovdje donesene. Za sve njih ovo je groblje pomirenja i iščekivanja konačnog dana Uskrsnuća.”

Obilježavanju obljetnice nazočili su predstavnici Crkve u Hrvata, dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, izaslanstva udruga i hrvatskih zajednica iz inozemstva, predstavnici društvenog, kulturnog, političkog i gospodarskog života BiH, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i brojni drugi gosti.

“Poštivanje mrtvih i njihovih grobova, što mi ovdje činimo, već je u temeljima antičkoga rimskoga prava od 450. pr. Krista te je zapisano u Zakonima dvanaest tablica. Nakon toga dolazi kršćanstvo, posebno u odnosu prema mučeništvu. A suvremena zapadna uljudba govori o kulturi sjećanja. Ničega od ovoga nije se držao jugokomunizam koji je zatirao grobove poraženih protivnika zbog čega je prosvjedovao i nadbiskup Stepinac. Europski parlament, znamo to, u posljednje vrijeme izjednačio je nacionalsocijalizam, fašizam i komunizam”, istaknuo je fra Miljenko Stojić, povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, te član Odjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a, posebno se osvrnuvši na župu Krnjeušu za koju su podignuti križevi na Groblju mira. Također, napomenuo je kako će spomenik Pieta ili Oplakivanje Krista biti postavljen i blagoslovljen 1. studenoga, na blagdan Svih svetih. Fra Miljenko je na kraju zahvalio svima, posebno fra Miri Reloti i društvenim predstavnicima okupljenim oko HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem, bez čije potpore sve to ne bi moglo uspjeti. Kao znak zahvale propovjedniku, fra Miljenko mu je predao prigodni dar, sliku koja je uslikana prije nekoliko godina na Groblju mira.

Nakon fra Miljenka Stojića, okupljenima se obratila kandidatkinja HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Posebna zahvala oko organizacije, izgradnje i održavanja Groblja mira upućena je članovima Odjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a, članovima Udruge Mir International i članovima svih Povjerenstava za popis žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća.

Nakon prigodnih govora, izaslanstva HNS-a, Republike Hrvatske, Udruge Bleiburški vod i Macelj 45, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, te Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH su položila vijenac i svijeće svim žrtvama. Pjevanje na misi koju je izravno prenosila Radio Televizija Herceg-Bosne, predvodio je Veliki župni zbor franjevačkog samostana i župe Marijina Uznesenja sa Širokog Brijega. Voditelj programa bio je Marinko Karačić.