Misa zahvalnica u Svetištu Majke Božje Jeruzalemske

Jutarnju misu predvodio je gvardijan franjevačkog samostana o. Franjo Tomašević, prijepodnevnu krapinski župnik Davor Štuljan i svečanu podnevnu rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić.

Iako je Trški Vrh od jutra bio obavijen maglom i gustim oblakom, nizale su se kolone župljana ali i hodočasnika koji su željeli dati zahvalu Bogu za sva dobročinstva, a osobito Majci Božjoj Jeruzalemskoj koja već više od tri stoljeća čuva, brani i  zagovara vjernike toga kraja te mnoge hodočasnike i putnike. Stari oltari svetišta te glavni misni oltar ukrašeni su plodovima polja, vrtova i šuma koje su proteklog tjedna prikupila djeca i odrasli župljani.

Prije središnje mise održana je svečana procesija u kojoj su sudjelovali pripadnici društva Hrvatska žena Krapina, vjernici u narodnim nošnjama, Počasna postrojba Grada Krapine te ministranti. Za oltarom su uz predvoditelja rektora Tanjića bili i bivši župnik župe Sv. Nikole u Krapini preč. Tomica Šestak, vlč. Franje Tkalčec sa župljanima župe Pušća), župnik Štuljan te trajni đakon vlč. Slavko Milaković.

U propovijedi je rektor Tanjić povezao zahvalnost s Božjom riječju u kojoj nas Gospodin poziva na vršenje Božjih zapovijedi ljubavi. „Svaki naš odnos započinje slušanjem, pa i odnos prema Bogu“, istaknuo je dr. Tanjić, potaknut riječima prvoga čitanja iz Knjige Ponovljenog zakona. U  današnje vrijeme kada vlada velika buka i kada bismo svi željeli govoriti, a nitko slušati, molimo Gospodina da nam otvori uši srca da u mnoštvu glasova možemo čuti Božji glas. Slušanjem započinje naša vjera i naš odnos prema Bogu pa tada i život u ljubavi prema Bogu i bližnjemu na koji nas Isus poziva. 

Propovjednik je podsjetio vjernike da se upravo ovih dana u Glasgowu održava samit s temom globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Izgleda da je čovjek danas pretjerao u iskorištavanju prirodnog blaga i umjesto da Zemlju poštuje jer nam osigurava život i opstanak, nemilosrdno ju uništava kako bi pohlepno gomilao bogatstva koja mu i ne trebaju. Sebičnost i pohlepa može nas kao čovječanstvo dovesti u poziciju da uništimo ovaj jedini dom i našu egzistenciju. Paradoks je to što je moderan čovjek pomislio da može ostvariti napredak i smisao života bez Boga. To je jedna od najvećih zabluda modernog čovjeka koja ne garantira napredak nego vodi u propast, poručio je rektor Tanjić.