Koje su mogućnosti, a koje granice teorije evolucije, isključuje li ona kreacionizam i suprotstavlja li se vjerskom pojmu Boga Stvoritelja, odgovor su pokušali dati predavači s Teološkog sveučilišta Nikole Kopernika u Poljskom Torunu, Sveučilišta u Gdanjsku, Filozofskog fakulteta, Odjela za fiziku, Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci, Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i Teologije u Rijeci. U uvodu organizatora istaknuto je kako je cilj simpozija bio omogućiti prostor otvorenom i znanstvenom polilogu, s obzirom na kompleksnost teorije evolucije, kao i na činjenicu da ona ima snažan i prodoran utjecaj ne samo na brojne znanstvene discipline, nego i na oblikovanje svjetonazora suvremenog čovjeka.

Istaknula je to i predstojnica Teologije u Rijeci dr. s. Nela Gašpar koja je podsjetila da je papa Benedikt XVI. veliku pozornost dao ovoj temi upozoravajući da se, kao što se u Srednjem vijeku nastojalo sve znanosti utemeljiti na teologiji, danas to pokušava učiniti s teorijom evolucije i obezvrijediti svaki drugačiji pristup znanosti. Riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je da je povezivanje znanosti i različitih pristupa potrebno jer „samo kada tražimo ono što nas spaja imamo perspektivu“. Prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, čiji je Teologija u Rijeci područni studij, dr. Nenad Malović potvrdio je da ovim simpozijem Teologija u Rijeci pokazuje da želi biti mjesto susreta svih koji iskreno tragaju za istinom.

Simpozij je održan kao treći u nizu godišnjih susreta pod nazivom „Riječki znanstveni mostovi“, a u organizaciji su sudjelovali Teologija u Rijeci, Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija te Sveučilište Nikole Kopernika u Torunu, a okupio je stručnjake iz znanstvenih polja kao što su medicina, biologija, psihologija, astrofizika, antropologija, filozofija i teologija.

Dr. Josip Balabanić, znanstveni savjetnik u miru, koji je preveo Darwinovo djelo koje je temelj evolucionizma na hrvatski, oštro je osudio pokušaje da se iz ove znanstvene paradigme izrodi neznanstveni pristup i zaključci. „Ne postoji prirodno-znanstveni svjetonazor, to je oksimoron, ti se pojmovi logički isključuju“, rekao je objasnivši kako bi se biologija treba baviti svojim područjem i ne izvoditi zaključke koji spadaju u metafiziku. Dotaknuo je i pitanje mogućnosti znanstvenog utemeljenja kreacionizma objasnivši kako neke od tih teorija ne odbacuju u potpunosti teoriju evolucije.

Dr. Amir Muzur s Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini, uspoređujući teoriju evolucije i bioetiku istaknuo je brojne poveznice, slikovito ih opisujući kao dva kraja iste ulice, ali i jasnu razliku. „Ako se teorija evolucije počne baviti vrijednosnim pitanjima koja spadaju na etiku i bioetiku, onda ulazimo u slijepu ulicu.“

Teolog dr. Nikola Vranješ istaknuo je kako ne treba miješati vjeru u stvaranje svijeta i kreacionizam kao pokušaj znanstvenog utemeljenja te vjere. „Vjera u stvaranje svijeta govori o odnosu čovjeka i Boga“, rekao je dr. Vranješ pozivajući se na riječi pape Franje. „Danas je nužan dijalog evolutivne paradigme i vjere u stvaranje jer postoji tendencija u znanosti da se vjera svede na magijski pokušaj objašnjavanja života i svijeta“, rekao je dr. Vranješ dodavši kako na taj dijalog i sintezu poziva i papa Franjo posebno po pitanju ekologije.

Dr. Nenad Malović, govoreći o budućnosti evolucije čovjeka, istaknuo je kako je teško predvidjeti do kuda će dovesti razvoj medicine i tehnologije, no za sada je zanemariv njihov utjecaj na biološke, evolutivne promjene na čovjeku. „Medicina kao da na neki način vara zakon prirodne selekcije i evoluciju. Kad su u pitanju liječenje i ortopedska pomagala tu nema spora o njihovoj opravdanosti, etička pitanja javljaju se pri višim razinama kiborgizacije, zamjene ljudskih organa umjetnim.“ Istaknuo ja kako je zadnje pitanje koje se nameće ovo: Ako se umjesto prirodne selekcije uspostavi umjetna, od čovjeka kontrolirana, pitanje je tko je taj koji će ju kontrolirati?

Dr. Dijana Dominis Prester s riječkog Odjela za fiziku ukratko je opisala evoluciju svemira te razvoj kemijskih elemenata, sunčevih sustava i planeta istaknuvši kako planeta sličnih Zemlji, na kojima bi se sličnom evolucijom mogao pojaviti život, u svemiru ima mnogo. Dr. Asmir Gračanin s Odsjeka za psihologiju govorio je o odnosu evolucije i psihologije te istaknuo kako „razumijevanje kako je evolucija čovjeka utjecala na neko sadašnje ponašanje može pomoći ukloniti neželjene nuspojave”.

Dr. Krzysztof Pilarz iz Toruna izlagao je o evoluciji u suvremenoj psihoterapiji koja se nalazi između vjere i znanosti. Dr. Franjo Mijatović s KBF-a govorio je o povezanosti i nespojivosti subjekt objekta u evolucijskoj spoznajnoj teoriji. Dr. Slawomir Tykarski iz Toruna održao je izlaganje evoluciji u suvremenom shvaćanju braka koja ide od zajedništva ka individualizaciji. Dr. Grzegorz Szamocki sa Sveučilišta u Gdanjsku govorio je o evoluciji biblijskog teksta pod Božjim vodstvom. Nadbiskup Devčić predstavio je shvaćanje evolucije u filozofskom djelu Bele Weissmahra, dr. Danijel Tolvajčić i dr. Aleksandra Golubović govorili su o promišljanjima Paula Tillicha o odnosu religije i znanosti, a dr. Saša Horvat i dr. Piotr Roszak o Tomi Akvinskom i evoluciji religiozne spoznaje.