Na ovaj dan molitve i posta za Ukrajinu izmolimo oružjem duha od Gospodina mir, koji čovjek sam ne može izgraditi, pozvao je u propovijedi papa Franjo koji tradicionalne obrede nije mogao predvoditi zbog bolova u koljenu.

Na njegovu želju ovogodišnja je Pepelnica sva u znaku mira za Ukrajinu. Ove je godine održana i pokornička procesija od benediktinske crkve Sv. Anzelma preko sjedišta Malteških vitezova do Aventina i bazilike Sv. Sabine u kojoj je Papa redovito pješačio, a koje je prošle godine izostala zbog pandemije.

Misu i obrede uime Svetoga Oca predvodio je kardinal Parolin, koji je i pročitao Papinu homiliju.

Tumačeći Evanđelje dana, papa Franjo je u propovijedi pozvao na molitvu, milosrđe i post, „lijek za sve, koji može promijeniti povijest“:

To su glavni putovi koji dopuštaju Bogu da intervenira u naš život i svijet. To su oružja duha i njima, na ovaj dan molitve i posta za Ukrajinu, molimo od Boga dar mir koji ljudi sami ne mogu izgraditi.

Molitva, milosrđe i post u korizmi – istaknuo je Papa – moraju imati za cilj „nagradu kod Oca“. Ona je vječna, konačna, to je svrha življenja i mora se staviti ispred „nagrade među ljudima“ koja nas „kao neka opsjena ostavlja praznih ruku“ kojoj smo skloni kad su nam divljenje ljudi i svjetovni uspjeh najvažniji.

Tko god gleda na nagradu svijeta, nikada ne nalazi mir i ne zna čak ni promicati mir, jer gubi iz vida Oca i braću. To opasnost koja prijeti svima nama, upozorio je Sveti Otac.

Obred pepeljenja, naglasio je rimski biskup, upozorenje je da ne „živimo pod stijegom taštine, gdje nije važna čistoća srca, nego divljenje ljudi, nije važan pogled kojim nas Bog gleda, nego kako nas drugi gledaju“.

Taj strogi znak, koji nas navodi na razmišljanje o prolaznosti našeg ljudskog stanja, je kao gorki lijek, ali djelotvoran u liječenju bolesti vanjštine. To je duhovna bolest, koja porobljava osobu, tjerajući je da postane ovisna o divljenju drugih.

Otud i poziv na „raskrinkavanje“ vanjština kojima težimo. Sveta područja – tvrdi Franjo – nisu imuna od ove bolesti: čak i u molitvi, milosrđu i postu može biti skriven crv samodostatnosti, upozorio je Papa. Srce koje traži odobravanje ljudi, a ne Očevu ljubav nije slobodno. Pepeo na svjetlo iznosi ništavnost koja se krije iza bjesomučne potrage za svjetovnim nagradama; podsjeća nas da je svjetovnost kao prah koji povjetarac raznese. Mi nismo na ovom svijetu da bismo lovili vjetar, naše srce žeđa za vječnošću. Korizma je dar koji nam je Bog darovao da bismo se vratili životu, da bismo iznutra ozdravili i krenuli prema Uskrsu, neprolaznom, ka nagradi kod Oca. Korizma je put ozdravljenja, poručio je Papa.

U molitvi koja se u tajnosti upućuje s našim pogledom na raspelo, nastavio je Papa, „u njegove rane stavljamo vlastite i rane svijeta“, puštajući da nas obuzme Božja nježnost. Milosrđe i milostinja, daleko od svjetla reflektora, otkrivaju „ljepotu davanja koja postaje primanje“. Post, zaključio je Papa u homiliji, “nije dijeta. Štoviše, oslobađa nas opsesivnog traženja tjelesnog blagostanja, pomaže u održavanju duha „u formi“, vraća nas tome da dajemo pravu vrijednost stvarima”.

Propovijed je završio usrdnom molitvom za mir: „Gospodine, Ti koji vidiš u tajnosti i nagrađuješ nas iznad svih naših očekivanja, čuj molitvu onih koji se u Tebe uzdaju, osobito najponiznijih, onih koji su izloženi najtežim kušnjama, onih koji pate i bježe pod bukom oružja. Vrati mir u srca, vrati svoj mir u naše dane. Amen.“

Papa Franjo, koji tradicionalno svake godine na Pepelnicu u Bazilici svete Sabine predvodi liturgijske obrede i misu, ove je godine bio u tome spriječen zbog akutnih bolova u koljenu, za koje je liječnik propisao dulje razdoblje mirovanja.