Govoreći u homiliji o Isusovoj prispodobi o zlim vinogradarima, mons. Stipić kazao je kako je Bog „ovaj svijet stvorio savršenim. Premda će ateisti reći da je svijet nastao po sebi i da se stvari uzročno-posljedično događaju same od sebe, mi kršćani čvrsto vjerujemo u Boga Stvoritelja koji je načinio nebrojene prirodne zakone i kako će oni funkcionirati. Prirodni zakoni kojih vidimo i po kojima živimo, kao i sve prirodne pojave, Božje su djelo i On je u njih utkao dio sebe. Zato oni nisu slučajni.“

„Bog je utkao u svoj vinograd i u svoje stvorenje, čovjeka, dio sebe i svoje božanske apsolutne naravi. Utkao je u ljudski karakter dio svoga božanskoga karaktera. I zato je čovjek po svojoj naravi sličan Bogu. Jedan bitan ontološki moment u ljudskoj naravi je čovjekova bogosličnost, njegova sloboda da bira i da čini slobodno što hoće. A u tu slobodu spada i mogućnost da okrene svoja leđa Bogu, da niječe svoga Stvoritelja“, nastavio je.

„I u tom smislu čovjek koji okreće svoja leđa Bogu sličan je onim vinogradarima iz Evanđelja ove nedjelje koji ne žele dati gospodaru vinograda ono što mu pripada, uskraćujući mu urod. Tako se i neki kršćani ponašaju. Imaju šest dana u tjednu za sebe, svoj rad i razonodu, a sedmoga dana, u nedjelju, Dan Gospodnji, trebaju dati čast, štovanje i slavu Bogu, gospodaru životnoga vinograda. Mi kršćani često tu zapovijed zanemarimo, preskočimo to i nađemo mnoge izgovore i razloge za to, obezvrjeđujući nedjelju, Dan Gospodnji. Nismo li i mi tada poput zlih vinogradara koji uskraćujemo Gospodu ono što mu po pravu pripada?“

„Gospod nam sve daje: more da se kupamo i lovimo ribu, zemlju da ju obrađujemo, poslove da radimo, životinje, tehnološke izume i razonodu, obitelji i prijatelje. Sve nam je Bog dao da u slobodi uživamo. Ali nam je postavio i neka pravila radi našega vlastitoga dobra, a tu spada i onaj njegov dio, štovanje i čašćenje Boga – Gospodara života, Stvoritelja i Oca. I taj Njegov dio je vrlo jednostavan, i rekao bih skroman. To je naša vjera i naša ljubav. On ne traži novac, zemaljske stvari, nego traži da njegovo stvorenje bude svjesno tko je i što je, da je svjestan Božjega gospodstva i veličine, da je čovjek svjestan kako mu je iskonska sreća i smisao upravo u Bogu. I da sve što imamo nismo sami stvorili već nam je dano kao dar od Boga. Ovdje dakle nije pitanje prisile, nego pitanje kako se čovjek odnosi prema tom daru.“

„I odnos prema bratu čovjeku i prema prirodi općenito pokazuju zapravo kakav je naš odnos prema Bogu Stvoritelju. Taj odnos može biti i loš, poput zlih vinogradara iz evanđeoske prispodobe, koji niječu gospodaru ono što mu po naravi i pravu pripada i time zapravo obezvrjeđuju sami sebe. Oni čine sebi štetu. Isus nas je htio ovom prispodobom poučiti da budemo zahvalni i da s ljubavlju i zahvalnošću dajemo svoj dio Bogu, da poštujemo nedjelju – Dan Gospodnji, njegova stvorenja i zakone, i brata čovjeka kojega nam Bog također daje kao dar. Zato, ne budimo poput zlih i nezahvalnih vinogradara“, poručio je mons. Stipić okupljenim vjernicima.

S mons. Milanom Stipićem liturgiju su služili župnik Gospe Fatimske u Splitu don Ante Žderić i kancelar i biskupski tajnik đakon o. Livio Marijan. Pjevanje je predvodio đakon o. Jan Jakubov.