Na Cipru održan godišnji susret medijskih predstavnika i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija

Godišnji susret osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija (CCEE) održan je od 24. do 26. svibnja 2023. u glavnog gradu Cipra Nikoziji na temu “Crkva i izazov umjetne inteligencije”. Susret je organiziralo Vijeće europskih biskupskih konferencija, a domaćin je bila Ciparska maronitska nadbiskupija. Predsjedao je biskup portugalske biskupije Funchal mons. Nuno Brás da Silva Martins koji je na čelu Sekcije društvenih komunikacija CCEE-a. Susret je moderirao glasnogovornik CCEE-a vlč. Antonio Ammirati, a sudjelovao je također generalni tajnik CCEE-a vlč. Martin Michalíček sa suradnicima iz švicarskog grada St. Gallena u kojem se nalazi Tajništvo CCEE-a.

Među sudionicima iz 20 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Švicarska, Ukrajina) sudjelovali su također predstavnici: Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić, Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija vlč. Mirko Štefković i Slovenske biskupske konferencije vlč. Gabriel Kavčić.

Nakon uvodnog pozdrava biskupa Martinsa, riječi dobrodošlice uputio je ciparski maronitski nadbiskup mons. Selim Sfeir ističući da su došli u „svoj dom“. „Gdje se Crkva okuplja, Krist je prisutan i čini to mjesto svojim domom. Vaša prisutnost je blagoslov za nas i za ovu zemlju jer nam donosi više Božje prisutnosti među nama. Ujedinjuje naš narod, naše napore, naše nade, naše brige, naše patnje i jača našu službu za dobro čovječanstva na slavu Bogu i za spasenje svijeta“, rekao je nadbiskup Sfeir podsjećajući da susret održava u Gospinom mjesecu svibnju na otoku Cipru gdje se rodio sv. Barnaba i naviještao evanđelje. Osvrćući se na temu susreta, zapitao je zašto ne bi razmotrili „kršćansku“ umjetnu inteligenciju u najširem smislu te produbili teologiju inteligencije i otvorili se drugim dimenzijama praktične inteligencije.

Riječi pozdrava uputili su također ciparski vikar Latinskog patrijarhata o. Bruno Varriano i otpravnik poslova Apostolske nuncijature na Cipru mons. Georges Panamthundil.

Sudionici susreta su saslušali predavanje na temu „Deset godina pape Franje: komunikacija za evangelizaciju“ koje je održao djelatnik Dikasterija za komunikaciju dr. Andrea Tornielli. Podsjetio je da već nekoliko tjedana slave desetu godišnjicu izbora pape Franje te istaknuo da se njegov pontifikat najbolje prepoznatljiv u apostolskoj pobudnici o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu Evangelii gaudium (Radost evanđelja). Na temelju svoga rada u Dikasteriju i praćenja pape Franje na njegovim pastoralnim putovanjima, među kojima je bio i pohod Boni i Hercegovini u Sarajevu 6. lipnja 2015., istaknuo je da je u središtu svoje komunikacije Sveti Otac stavio navješćivanje evanđelja. Podsjetio je na riječi pape Franje da se kršćanska vjera prenosi „privlačnošću“, a ne „prozelitizmom“, i da kršćanska misija nema nikakve veze s propagandom, marketingom, smišljenim strategijama i vlastitom promocijom. „I sam Isus Krist privlači naša srca u svako vrijeme, i mijenja nas svojom milošću, pozivajući nas, prihvaćajući nas, iscjeljujući nas. Ako ne razumijemo tu dinamiku, zaista je teško shvatiti Franjinu nauku, njegove geste, njegov način komuniciranja i način na koji shvaća komunikaciju“, kazao je, između ostalog, dr. Andrea Tornielli.

Sudionici su s posebnom pozornošću saslušali predavanje koje je održao izvanredni profesor moralne teologije, bioetike i neuroetike na Papinskom Gregorijanskom sveučilištu Paolo Benanti, TOR. na temu: „Hoće li umjetna inteligencija kolonizirati medije? Izazovi za evangelizaciju“. Polazeći od prvih poznatih načina komunikacije među ljudima sve do današnjih dana, poseban naglasak je stavio na umjetnu inteligenciju te progovorio onome što je, s jedne srane, tehnološki izvodivo i onoga što je moralno dobro. Na konkretnim primjerima pokazao je trenutne mogućnosti umjetne inteligencije i njezin utjecaj u raznim društvenim sferama.

Francuska redovnica s. Nathalie Becquart, podtajnica Biskupske sinode, donijela je osvrt na zasjedanja u okviru kontinentalne faze Sinode koja su održana na razini: Vijeća europskih biskupskih konferencija u Pragu u Češkoj od 5. do 11. veljače 2023., zatim Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike (CELAM) od 20. do 31. ožujka u Bogoti u Kolumbiji, Vijeća katoličkih patrijarha Istoka (CPCO) u Bejrutu u Libanonu od 12. do 18. veljače 2023., Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku na Tajlandu od 23. do 27. veljače 2023., Federacije katoličkih biskupskih konferencija Oceanije (FCBCO) u glavnom gradu Fidžija Suvi od 5. do 9. veljače 2023., Kanadske i Američke konferencije katoličkih biskupa Sjeverne Amerike u Orlandu na Floridi od 13. do 17. veljače 2023. te Simpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara (SECAM) održanog od 1. do 6. ožujka 2023. u Addis Abebi u Etiopiji.

Sudionici su sudjelovali na misnim slavljima u Nikoziji u sjedištu maronitske katoličke nadbiskupije u katedrali Gospe od milosti i u crkvi svetoga Križa poznatoj po misnim slavljima na nekoliko jezika. Ljubazni domaćini pokazali su svojim gostima crtu razdvajanja koja, nakon sukoba 1974. godine, prolazi kroz središte grada dijeleći ovaj grada i otok na grčki turski dio.

Osobe zadužene za medije i glasnogovornici pohodili su i dio otoka pod turskom kontrolom, a za prelazak u taj dio bile su im potrebne putovnice.

Pohodili su arheološki kompleks drevne Salamine, nekadašnjeg grada-države u okviru Asirskog kraljevstva te kasnije dijela Rimskog carstva kada nosi naziv Konstancija, s ostacima najvećim dijelom iz rimskog razdoblja i prvih stoljeća kršćanstva. Poznata je i po svom biskupu sv. Epifaniju, istočnom ocu iz 4. stoljeća, koji se borio za pravovjerje.

Nakon Salamine uslijedio je posjet obližnjem gradu Famagusti kojim dominira nekadašnja katedrala sv. Nikole. Sada je to džamija s primjetno dozidanim minaretom ne jednom od dva tornja katedrale koja je dijelom stradala u potresima. Nju i obližnju veliku utvrdu, nazvanu po Šekspirovoj drami „Otelo“ jer se radnja te drame odvija upravo na Cipru, izgradili su u 14. stoljeću francuski plemići Luzinjani. Taj grad je bio poznat i po velikom broju crkava čije je kamenje vremenom služilo za izgradnju drugih građevina pa tako i Sueskog kanala u vrijeme britanske vladavine Ciprom. Manji broj crkava sačuvan do danas.

Posebno dojmljiv bio je posjet obližnjoj maloj crkvi u čijoj se kripti nalazi grob sv. Barnabe koji je tu i rođen te u rodnom kraju podnio mučeništvo navješćujući Kristovo evanđelje. U Djelima apostolskim više puta se spominje sv. Barnaba kao „dobar čovjek, pun Duha Svetoga i vjere“ (Dj 11,24) i kao čovjek vrlo darežljivo: „Tako je Josip, koga apostoli prozvaše Barnaba – što znači sin utjehe – levit, rodom s Cipra, posjedovao njivu, koju prodade i novac donese te ga stavi pred noge apostolima” (Dj 4, 36-37).

I na ulasku kao i na povratku s turskog u grčki dio nije bilo poteškoća na graničnom prijelazu.

Dogovoreno je da sljedeći godišnji susret osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija bude od 22. do 24. svibnja 2024. u glavnom gradu Portugala Lisabonu.