Biskup Rogić u homiliji je istaknuo da je korizma sveto i ozbiljno vrijeme, posebno odvojeno za Boga; priprema u kojoj „vjernička duša otkriva koliko ju je Bog ljubio kad je dao svoga Sina za naše spasenje.“

„Korizma je vrijeme našeg traženja odgovora na Božju ljubav. U čemu želimo Boga više slušati nego do sada, nego u svakodnevnoj kolotečini kojoj znamo podleći? Želimo li više s Njime razgovarati – moliti se – s pouzdanjem da nas čuje, sve mu povjeriti i više se u Njega pouzdati? Odlučnijim korakom slijediti Kristove stope, evanđelje, u ljubavi prema Bogu i bratu čovjeku pored sebe. Otuda i želja da se vježbamo u odricanju i dobrim djelima te da nađemo pravi put obraćenja i promijenimo svoje loše navike, postanemo bolji. Korizma poziva na obraćenje, promjenu srca i ponašanje, čišćenje nutrine koja se odražava u promjeni vanjštine. Prepoznati darove, prepoznati milosti, Božja dobročinstva, traži da iznova otkrijemo zahvalnost i da nas ta zahvalnost pokreće da i sami postanemo odraz Božje dobrote, pomoći, oproštenja prema drugom čovjeku, prema bratu i sestri pored nas. Na tu nas preobrazbu, obraćenje, poziva sveto vrijeme korizme“, pojasnio biskup Rogić.

Naglasio je kako je jasan poziv: Vratite se Gospodinu, kud god da ste odlutali, kako se god osjećali, bilo da su vas drugi povrijedili ili sami sebi ne možete oprostiti, vratite se Gospodinu.

„Vratite se Gospodinu ponizno, priznajući svoj grijeh, kajući se razderite srca – ne halje. Samo Bog može očistiti srce, obnoviti, duh postojanosti u dobru obnoviti. Taj povratak Gospodinu traži od nas da budemo istiniti, iskreni prema Bogu, prema drugome i prema sebi samome. Traži od nas da zađemo u tamne predjele duše, ali uz pratnju Božjeg svjetla i milosrđa koje zacjeljuje. Sveti post naredite! Postiti znači odreći se onoga što bismo inače činili, ali sada nećemo iz želje za odricanjem koje će svoje plodove pokloniti potrebitijem od nas. Postiti u hrani, postiti u vremenu koje ćemo više odvojiti za drugoga, postiti od zabave da bi imali više vremena za molitvu i Božju Riječ. Postiti od bilo koje loše navike u korizmi, mnogima je pomoglo da je se zauvijek riješe“, kazao je biskup.

Istaknuo je kako „Isus u evanđelju poziva da ništa od toga ne činimo radi ljudi, nego radi Boga. Zato traži tajnost, povučenost, zapravo sabranost. Njemu želimo iskazati zahvalnost, od njega molimo oproštenje, njemu priznajemo svoje krivice u poniznosti srca koje se kaje, želi promjenu i vjeruje u bezgranično Božje milosrđe! Davati zadovoljštinu, činiti pokoru za svoje grijehe i za grijehe cijeloga svijeta u žarkoj želji činiti samo ono što je Bogu milo, što se Bogu ne protivi, što nas ne udaljava od njega, nego nas Bogu vraća. Kriterij po kojem ćemo donositi svoje odluke.“

Biskup Rogić protumačio je „da na početku korizme na jedno pitanje moramo sebi dati odgovor.“ „Želim li ja postati bolji? Jesam li došao do toga da mi je potrebno obratiti se?“. Bez te svijesti i želje, bez odluka kojima ćemo vježbati svoju volju, bez konkretnih „zahvata“ na svojoj duši i svom načinu života, korizma nam može ostati besplodna. Probudimo zato u sebi želju: biti bolji – želim, hoću i mogu. Na to me zove i potiče Božja ljubav, Kristova žrtva. Stoga neka nam ove korizme ne bude teško moliti, činiti pokoru, odreći se poneke stvari kako bi i mi iskazali ljubav drugima, a ponajviše onima koji su potrebniji od nas stradalima u potresu, izbjeglicama, ratnim stradalnicima. Neka ova korizma bude – ne samo odricanje – ovoga ili onoga – neka ova korizma bude vježbanje dobrote, zahvalnosti, velikodušnosti, svladavanja naravi – da ne skačemo na svaki mali nesporazum. Neka nam Božja ljubav prema nama – bude motivacija, pokretač da učinimo svijet mrvicu boljim, uvijek mijenjajući najprije sama sebe, potaknuo je biskup Rogić.