Treba zajamčiti ekumensku dimenziju sinodskog puta, jer sinodalnost i ekumenizam su procesi zajedničkog hoda, ističu kardinali. Katolička Crkva je 9. listopada pokrenula “sinodski proces bez presedana” koji je sada u prvoj fazi, odnosno biskupijskoj. Odatle i poziv da odmah počnemo sa slušanjem “cjeline onih koji imaju povlasticu nositi ime kršćana”, odnosno svih krštenih, jer “sinodalna Crkva je Crkva koja sluša”. Kardinali ističu da “dijalog između kršćana različitih konfesija, ujedinjenih jednim krštenjem, zauzima posebno mjesto na sinodskom putu”.

Istovremeno, budući da se “ekumenizam može shvatiti kao razmjena darova”, podsjećaju da je “jedan od darova koji katolici mogu dobiti od drugih kršćana upravo iskustvo i razumijevanje sinodalnosti”. Kako piše papa Franjo u apostolskoj pobudnici Evangelii gadium, zapravo, “u dijalogu s našom pravoslavnom braćom, mi, katolici, imamo priliku naučiti nešto više o značenju biskupske kolegijalnosti i o njihovom iskustvu sinodalnosti. Razmjenom darova Duh nas može sve više voditi istini i dobru” (246).

Osim toga, ističe se da sinodalna organizacija Katoličke Crkve ima “značajne ekumenske implikacije” koje je čine “vjerodostojnijim partnerom u dijalogu”. Kardinali Grech i Koch potom podsjećaju da je “sudjelovanje ekumenskih delegata u sinodskom procesu postalo uobičajena praksa”, ne samo unutar Biskupske sinode, nego i na mjesnim biskupijskim sinodama. A to predstavlja “priliku za daljnje poticanje ekumenskih odnosa na svim razinama Crkve”.

Stoga zajedničko pismo iznosi neke prijedloge koji bi, prikladno prilagođeni različitim mjesnim kontekstima, mogli dovesti do ostvarenja ekumenske dimenzije sinodskog procesa u biskupijama i na biskupskim konferencijama diljem svijeta. Izneseni prijedlozi podijeljeni su u određene vremenske skupine: do kraja studenoga u mjesnim Crkvama biskupi mogu poslati pismo ili osobno posjetiti poglavare glavnih kršćanskih zajednica prisutnih na tom području kako bi ih obavijestili o sinodskom procesu, pozvati ih da sudjeluju na predsinodskim biskupijskim sastancima te ih potaknuti da pošalju pisana razmišljanja o upitniku sadržanom u Pripremnom dokumentu opće Sinode.

Biskupima odgovornima za ekumenizam unutar biskupskih konferencija predlaže se da do travnja 2022. pošalju pismo predstavnicima drugih kršćanskih zajednica i nacionalnih vijeća Crkava, kako bi mogli sudjelovati na zasjedanju koje će nacionalna Crkva posvetiti sinodskom procesu i tu iznijeti svoja zapažanja. Na taj način, zaključuju kardinali Grech i Koch, “ekumenska dimenzija sinodskog procesa promicat će i sinodalnost i kršćansko jedinstvo”.

XVI. redovita opća skupština Biskupske sinode održat će se u Vatikanu za dvije godine o temi “Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje”. Radove je službeno započeo papa Franjo 9. i 10. listopada, no ono što je sada otvoreno tek je prva faza trogodišnjeg puta sastavljenog od slušanja, razlučivanja, savjetovanja, podijeljenog u tri faze: biskupijsku, kontinentalnu i univerzalnu. Prva faza, koju su biskupije svečano otvorile 17. listopada i koja će se nastaviti do 15. kolovoza 2022. pod predsjedanjem mjesnog biskupa, predviđa konzultacije s vjernicima te će je Glavno tajništvo Sinode koristiti za izradu prvog Radnog dokumenta (Instrumentum laboris). Zatim će krenuti druga faza u kojoj će se do ožujka 2023. godine voditi “kontinentalni” dijalog Crkava o navedenom Radnom dokumentu. Iz toga će tajništvo Sinode izvući drugi Instrumentum laboris koji će biti distribuiran u lipnju 2023. Konačno, u listopadu iste godine, otvorit će se treća i posljednja faza, “univerzalna” Sinoda zakazana u Vatikanu.