Na središnjoj ekumenskoj molitvi u Zagrebu sudjelovat će najviši predstavnici kršćanskih Crkava iz Hrvatske i Europe
O. Jure Zečević/Foto: karmel.hr
Središnja ekumenska molitva u Zagrebu, u ovogodišnjem Tjednu molitve za jedinstvo kršćana, bit će u nedjelju 19. siječnja u 19 sati u zagrebačkoj katedrali, i u njoj će sudjelovati najviši predstavnici kršćanskih Crkava i zajednica u Republici Hrvatskoj. Ovaj događaj, te niz drugih zanimljivosti o ovogodišnjem ekumenskom molitvenom tjednu, u emisiji "Aktualno" HKR-a urednice Tanje Maleš u četvrtak je najavio tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog o. Jure Zečević, OCD.
Na središnjoj ekumenskoj molitvi u nedjelju u Zagrebu sudjelovat će i najviši dužnosnici europskih Crkava, iz Konferencije europskih Crkava i Vijeća europskih biskupskih konferencija koji će boraviti u Zagrebu u sklopu niza događanja u povodu predsjedanja Hrvatske Europskom unijom.
Vjernici su za jedinstvo kršćana pozvani moliti i tijekom drugih dana u godini, primjerice za Pedesetnicu. Ta je molitva neizostavno povezana s našim kršćanskim identitetom, smatra o. Jure Zečević: “Misao na jednu skladnu simfoničnu ljudsku obitelj koja je otvorena za dobro bližnjega i sve čini da svi ostvare svoja ljudska prava. Evanđelje je vrstan instrument da se to ostvari. Još više ćemo se obradovati svi ukoliko posvjedočimo da smo svjesni toga poziva”. Pozvao je na sudjelovanje u molitvi i na drugim zagrebačkim molitvenim postajama: 21. siječnja u 19 sati kod Reformirane kršćanske kalvinske Crkve (Našička 20); 23. siječnja u 19 sati u hramu Srpske pravoslavne Crkve na Cvjetnom trgu te u Baptističkoj crkvi u petak 24. siječnja (Radićeva 30), također u 19 sati.
Zajedno su pozvani moliti katolici, pravoslavni i protestanti. “Premda među nama nema punog sakramentalnog zajedništva vidljivog oko jednog slavlja euharistije, temeljne kršćanske istine su nam zajedničke”, pojasnio je za HKR o. Jure Zečević: “Ako i katolici i pravoslavni i svi protestanti prihvaćaju sve sadržaje Nicejsko-carigradskog vjerovanja, to su sve, po hijerarhiji vjerskih istina, najvažnije istine naše vjere: o Bogu koji je jedan, o Isusu Kristu koji je pravi Bog od pravoga Boga, o zajedništvu svetih, nebeske i zemaljske Crkve, itd. Ako nam je to svima zajedničko, onda određeni stupanj jedinstva vjere postoji i, kako kaže ukupno Učiteljstvo, to je jedinstvo jače od onoga što nas razdvaja”.
Geslo “Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje” (Dj 28,2) i molitveni materijal za ovu godinu pripremili su kršćani s Malte, a prijevod i prilagodbu na hrvatski jezik objavilo je Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog. “Sasvim je razumljivo da su malteški kršćani odabrali ovo geslo, jer se u tom tekstu Novoga zavjeta spominje njihov otok. Radi se o Pavlovom brodolomu gdje je on s više od stotinu suputnika prisiljen iskrcati se na Malti koja tada još nije bila kristijanizirana. Pavao je bio na svojem misijskom putovanju širenja Radosne vijest. Dospjeli su u nevolju i morali su se iskrcati na taj otok. Ono što je Pavla iznenadilo jest to što su ondje bili domoroci koji još nisu poznavali kršćanstvo, ali su im priskočili u pomoć i bili su prožeti dubokim humanizmom. I odatle ovo geslo u Dj 28,2 – ‘Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje’. Postoji nešto što bismo mogli nazvati standardom čovjekoljublja, nešto što je uobičajeno, ali ovdje, kako piše Pavao, to je bilo nesvakidašnje. Tamo gdje je ljubav, dobročinstvo, pažnja, dobrohotnost – ondje je i Bog. I ovi domoroci iskazuju tu pomoć, i na taj način iskazuju prisutnost Stvoriteljeve volje u svome ponašanju. Pavao je time zadivljen”.
No, Malta je i danas aktualna u pogledu pomoći, osobito brodolomcima i migrantima, upozorio je o. Jure Zečević. “Koliko je samo ljudi koji pokušavaju prijeći iz nemirnih ili ekonomski zaostalih područja u bogatiju, sređeniju i mirniju sredinu u Europi, i ginu na tim putovanjima, utope se ili dolutaju upravo na Maltu. Očito da su kršćani Malte ovim izborom gesla htjeli potaknuti sve nas kršćane da se pitamo o svom odnosu prema tim suvremenim brodolomcima, odnosno ljudima koji su u potrebi. Kršćani ne mogu ostati ravnodušni i mirni dokle god onaj drugi i u nekoj drugoj zemlji živi u oskudici. Koliko god to bilo daleko od nas, moramo misliti na druge i moramo biti otvoreni pomoći. Možemo li mi kao kršćani, osobito oni koji sebe nazivaju kršćanskim političarima, pridonijeti da tamo gdje ti ljudi jesu imaju solidarnije i ujednačenije uvjete za život te da nemaju potrebe ulaziti u nove brodolome?”
Tjedan molitve za jedinstvo kršćana kakvog danas poznajemo zaživio je u svijetu prije 112 godina, a već 20-ih godina 20. stoljeća i u Hrvatskoj se počelo moliti na tu nakanu. Od 1984. u Zagrebu je ovakva molitva prisutna na interkonfesionalnoj razini. Na kraju razgovora za HKR o. Jure Zečević je zaključio kako nitko ne može biti izuzet iz obveze molitve za jedinstvo kršćana “zato što moramo biti vjernici Isusu Kristu koji je molio za jedinstvo – da budemo jedno”.
