Budi dio naše mreže
Izbornik

Nadbiskup Barišić na blagdan Bogojavljenja: Riječ Božja dovodi i nas do Betlehema

Split (IKA)

„Danas na svetkovinu Bogojavljenja u svom srcu i molitvama nosimo posebno one koji su ostali bez doma u potresu, za sve promrzle i bolesne. Želio bih da nas molitva učini još solidarnijima i boljima“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na svetkovinu Bogojavljenja 6. siječnja u splitskoj prvostolnici sv. Dujma.

U koncelebraciji su bili: kapelnik splitske prvostolnice mo. don Šime Marović, don Marko Ćubelić i don Nikola Šakić.

Nadbiskup je blagoslovljenom vodom poškropio Božji puk, a nakon Evanđelja, po drevnom crkvenom običaju splitske katedrale na svetkovinu Bogojavljenja, otpjevan je svečani navještaj svetkovanja Vazma i tijeka liturgijske godine.

„Car Konstantin sagradio je u Betlehemu na mjestu Isusova rođenja baziliku 326. godine. Kad su Perzijanci iz Mezopotamije, domovine trojice mudraca-kraljeva, došli u osvajački pohod u Palestinu srušili su sve crkve osim jedne – betlehemsku baziliku jer su na njezinim freskama prikazana tri kralja u njihovoj odjeći. Njih su doživjeli svojima i zato je nisu srušili. Pitamo se zašto su kraljevi, mudraci došli na ideju uputiti se na taj put tražeći toga novog kralja?“, upitao se nadbiskup.

Knjiga nad knjigama u našoj i u europskoj kulturi je Sveto pismo

Potom je nastavio: „Dvije su važne stvari za njihovo putovanje: čitanje znakova vremena gledajući zvijezde a još važnije Sveto pismo. Židovi su u izgnanstvu imali svoje knjige, a i oni su vjerojatno poznavali te knjige.“ Podsjetio je da u Knjizi Brojeva piše da će od Jakova ustati zvijezda, a prorok Mihej je najavio da će se u Betlehemu roditi Mesija. U tom je svjetlu nadbiskup naglasio: „Ključ je u Svetom pismu. Oni ga imaju, ali ga vjerojatno drže u arhivu kao literaturu koja ne utječe i ne određuje njihov život. To je bilo u Herodovo vrijeme. No, možemo li se i mi prepoznati u tom ključu?“
Govoreći o važnosti čitanja, a osobito čitanja Božje riječi podsjetio je da je Ministarstvo kulture i medija proglasilo ovu godinu Godinom čitanja, knjige. „Knjiga nad knjigama u našoj i u europskoj kulturi je Sveto pismo, Riječ Božja koja je upućena nama, radi nas i radi našega spasenja. Koliko smo mi danas u dijalogu s tom Riječju ili smo zatvoreni u kušnje koje su pratile i Gospodina: imati kruha, imati vlast i biti netko?“

Naglasio je da su sredstva potrebna za život. Čovjek živi od kruha ali ne živi samo od kruha nego od svake riječi koja izlazi iz Božjih usta. Moć i vlast ako ih gledamo u vidu društvenih uloga potrebne su i u demokratskim društvima, ali ne u smislu nadmoći nad drugim u kojoj drugoga ponižavamo nego u smislu služenja za druge na koje nas Isus poziva.
Nadbiskup Barišić je pozvao svih na čitanje Božje riječi koja „rasvjetljuje naše tame, ruši zidove pred nama i oko nas te nas vodi do bližnjega u potrebi i preko njega do Gospodina”.

Svjetlo kroz naš život su naši roditelji, otac i majka, djed i baka

Svako nedjeljno misno slavlje je susret s Riječju Božjom. Papa Franjo ustanovio je nedjelju Božje riječi, treću nedjelju u godini. Danas smo svi pismeni ali koliko čitamo Riječ Božju? Koliko nam govori u našem životu i za naš život? Svi naši sveci živjeli su od i po Riječi Božjoj i postali svjetlo drugima kroz život. Riječ Božja dovodi i nas do Betlehema. Svjetlo kroz naš život su naši roditelji, otac i majka, djed i baka. To svjetlo potrebno je i danas u našim obiteljima da se ne izgubimo na putu do ‘Betlehema’.“
Na kraju svoje propovijedi osvrnuo se i na korištenje suvremenih sredstava komunikacije za evangelizaciju. Potaknuo je vjernike da se u svim životnim situacijama susreću s Riječju Božjom i traže od nje nadahnuće.

Na kraju misnog slavlja, koje je pjevanjem uveličao katedralni zbor uz orguljašku pratnju mo. don Ivana Urlića, mons. Barišić je zaželio radostan i blagoslovljen Božić svim kršćanima koji ga slave 7. siječnja po julijanskome kalendaru. Misu su izravno prenosili: Televizija Jadran, YouTube kanal i Facebook profil Splitsko-makarske nadbiskupije.