Osvrćući se u homiliji na evanđeoski tekst, nadbiskup Barišić istaknuo je kako je za spoznavanje Boga potrebna suradnja s Duhom Božjim. „Ivan surađuje s Duhom Božjim te je zbog toga u mogućnosti predstaviti Isusa kao Jaganjca Božjega. U tom Ivanovu predstavljanju sažet je cijeli Kristov život. Janje je simbol umiljatosti, nevinosti, ljubavi i dobrote. Sve ono što janje simbolizira Krist postaje u našem životu. On dolazi u našu grešničku dimenziju zbog nas i našega spasenja“, ustvrdio je.

Pojasnio je kako nam ljudska povijest svjedoči o čovjekovoj sklonosti prema prebacivanju osobne krivice na drugoga. „Od vremena Adama i Eve ljudi teško priznaju svoje grijehe. Skloni smo prebacivati krivnju na drugoga. No, Bog ima drugačiju logiku. On postaje čovjekom kako bi preuzeo naše grijehe. Čovjek je uspio ostvariti različita dostignuća na području medicine i tehnike, ali ne može sam sebi oprostiti grijehe. Zbog toga dolazi Krist koji nam vrhunac svoje ljubavi i otkupljenja očituje na križu“, nastavio je nadbiskup, dodavši kako je najveći grijeh udaljenost od Boga koja je izvor svih drugih grijeha.

Naglasio je i kako su kršćani po krštenju pozvani na približavanje Gospodinu kako bi mogli svjedočiti bogatstvo spasenja koje im je darovano.

„Samo u suradnji i rastu s Kristom moći ćemo i drugima prenositi ljepotu Božje ljubavi koja nam je darovana te ići putem janjca u svijetu vukova“, poručio je nadbiskup Barišić.

Zaključujući, zaželio je sjemeništarcima da im Božja riječ bude svjetlo u čitanju svoje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Na kraju euharistijskog slavlja ravnatelj don Edvard Punda zahvalio je nadbiskupu na dolasku, rekavši: „Crkveni oci su vjerovali da se biskupova riječ uprisutnjuje u životu zajednice. Tako i mi vjerujemo da će riječi koje ste nam uputili živjeti u našim srcima“.

S nadbiskupom su koncelebrirali su ravnatelj don Edvard Punda, prefekt don Vedran Torić i duhovnik don Mato Brečić, a posluživao je nadbiskupov tajnik đakon Nikola Šakić. Susret je završen zajedničkim ručkom.