U slavlju su sudjelovali veleposlanici akreditirani pri Svetoj Stolici, koji su zajednički molili za Papino ozdravljenje, dok se Sveti Otac oporavlja od upale pluća u rimskoj bolnici Gemelli.

U svojoj homiliji nadbiskup Gallagher prenio je Papinu duboku zahvalnost za sve molitve i izraze blizine koje vjernici i diplomatski predstavnici upućuju za njegovo zdravlje. Naglasio je kako Papa, unatoč tjelesnoj slabosti, i dalje služi Crkvi i cijelome čovječanstvu.

Govoreći o Božjoj ljubavi, nadbiskup je istaknuo kako ta ljubav neprestano izvire iz probodenog Srca Isusova i susreće nas u našoj slabosti i grijehu, preobražena u milosrđe. Korizma je, dodao je, “povoljno vrijeme da dopustimo Bogu da nas ljubi, kako bismo ponovno duhovno rođeni postali otvoreni za nove horizonte nade, slobode i mira”.

Gallagher je upozorio na opasnost današnjice da se više gleda prema smrti nego prema životu. “Naše doba obilježeno je sve snažnijom prijetnjom zla i tamom koja, čini se, ponekad nadvladava svjetlo”. Spomenuo je ratom pogođene zemlje poput Ukrajine, Palestine, Izraela, Libanona, Mjanmara, Sudana i DR Konga.

“Unatoč tomu, duhovno novo rođenje otvara nas susretu i dijalogu, iako prepreke nisu rijetkost. Nasuprot logici sukoba, kršćani su pozvani promicati vrijednosti ljubavi, pravde i mira, rekao je nadbiskup. „Blaženi su oni narodi i prostori gdje ljudi zajedno sjedaju za isti stol, otvarajući se razumu i savjesti, s pogledom usmjerenim prema neprocjenjivoj vrijednosti ljudskoga dostojanstva”.

Nadbiskup je podsjetio je i na Papine česte apele da svijet prihvati logiku susreta i uzajamnog poštovanja, te je potaknuo diplomate da u vremenu Korizme ponovno otkriju vrijednost šutnje i molitve, jer upravo u tišini možemo čuti “glas savjesti – Božji glas u dubini našega uma i srca”.

Na kraju svoje homilije u crkvi Presvetog imena Isusova u Rimu, duhovnom središtu isusovaca, nadbiskup Gallagher je pozvao prisutne da uđu u tišinu vlastite savjesti, predajući sebe, svijet i Papino zdravlje u zagovor Djevice šutnje, u kojoj Crkva prepoznaje uzor povjerenja i poslušnosti Božjoj volji.

Inače, Chiesa del Gesù, odnosno Crkva Presvetog imena Isusova, posvećena je 1584. godine. Ova veličanstvena barokna crkva prva je građena prema načelima isusovačke arhitekture, usmjerenima na jasnoću propovijedanja, liturgiju i snažan duhovni dojam.

U crkvi se nalazi grobnica sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja isusovaca, te relikvije sv. Franje Ksaverskog. Chiesa del Gesù i danas je mjesto molitve, liturgije, duhovnih vježbi i važnih crkvenih događanja, često povezanih s isusovcem papom Franjom, izvijestio je Vatican News u petak 21. ožujka.