Nadbiskup Hranić: Potrebna je sveobuhvatna revitalizacija Slavonije

Izlaganje na navedenu temu, umjesto ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji se ispričao jer zbog sastanka užeg kabineta Vlade ipak nije mogao sudjelovati, održao je njegov pomoćnik Krunoslav Karalić. Uz predavača, nazočio je i Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić pozdravio je stotinjak nazočnih, među kojima saborske zastupnike, dožupane Osječko-baranjske županije, gradonačelnike i gradonačelnice, načelnike, predsjednike i članove općinskih i gradskih vijeća, kao i ostale djelatnike u stranačkom i političkom životu. „Naša Domovina i mi u Slavoniji vas trebamo. Politika je nešto što je časno i treba skidati stigmu s politike kao nečega što ne bi bilo časno, ne bi bilo dobro. Štoviše, nama je političko djelovanje, i nama ste vi, političari, važni. Ali, dakako, ne bilo kakvi, nego uistinu časni, pošteni ljudi, doista zauzeti za opće dobro, oslobođeni od sebe, od parcijalnih interesa, svojih vlastitih sebičnih interesa, oslobođeni čak i od interesa i probitka isključivo vlastite političke stranke…“, rekao je mons. Hranić i nastavio: „Kada jedanput prođu izbori, onda od vas očekujemo da, bez obzira na kojem se mjestu nalazili, vam je svima stalo do općeg dobra, i tada više nema mjesta za političko nadmetanje, nego treba zajednički surađivati“.

Ponavljajući kako je jedan od temeljnih problema Slavonije demografska kriza i depopulacija te da još nije dotaknuto dno ove problematike koja se očituje u smanjenju broja razrednih odjeljenja, upisanih studenata na osječko Sveučilište i nedostatku radne snage, đakovačko-osječki nadbiskup je istaknuo: „Kako bi se nešto promijenilo, nešto pokrenulo, potrebna je cjelokupna, sveobuhvatna revitalizacija Slavonije, a osobito dva područja. S jedne strane gospodarsko područje, a s druge – ja kao biskup ne mogu zažmiriti i zatvoriti oči – pred moralnim pitanjima, etičkim pitanjima s kojima se susrećemo. Naši mladi ljudi i obitelji odlaze u inozemstvu i prihvaćaju i poslove koji su niži u odnosu na njihov stupanj obrazovanja, ali osjećaju da se tamo vrednuje rad, sposobnost, stručnost, kompetencija i da malo po malo, zato što postoji društveni red, pravičnost i odgovornost, će ipak napredovati i doći na svoje. Naši se ljudi u inozemstvu kroz određeni broj godina probiju i pokažu sposobnima, uspješnima. Pa kako to da ne mogu biti kod nas uspješni? Uspješni bi bili i ovdje kad bi bilo više društvenog reda, pravne sigurnosti, odgovornosti i kada bi se doista cijenili stručnost, kompetencije, zauzetost, poštenje, dosljednost u radu, a kada bi bilo manje važno kakvo političko zaleđe i tko stoji iza mene, čiji sam sin ili kći“. Izražavajući radost zbog spremnosti djelatnika u stranačkom i političkom životu sudjelovati na ovim susretima, mons. Hranić svima je na srce stavio zajedničku problematiku – zajedničko i opće dobro Slavonije – te da nastoje stvoriti klimu dijaloga.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Karalić govorio je o poljoprivredi kao strateškoj gospodarskoj grani te predočio strukturu i stanje sektora poljoprivrede, izazove s kojima se taj sektor susreće kao i sve aktivnosti koje Ministarstvo poduzima. Govoreći o stanju, Karalić je istaknuo da nema kontinuiranog pada vrijednosti poljoprivredne proizvodnje već ta vrijednost oscilira, no istaknuo je i niz nepovoljnih čimbenika poput: dobne i obrazovne strukture (većina nositelja obiteljskih i poljoprivrednih gospodarstava u dobi je iznad 50 godina), usitnjenih i raspršenih poljoprivrednih površina s kojima je teško biti konkurentan, ispodprosječne učinkovitost poljoprivredne proizvodnje s obzirom na države Europske unije. Navedeno „nameće sve potrebne aktivnosti kako bismo podizali proizvodnost, učinkovitost, konkurentnost naše poljoprivredne proizvodnje“, naglasio je pomoćnik ministra. Izdvojio je potom i temeljne izazove: organizaciju tržišta i tržišni položaj poljoprivrednih proizvođača, raspolaganje resursima – poljoprivrednim zemljištima i šumama te stvaranje poticajnog osnovnog okruženja – dostupnosti kreditiranja i financijskih sredstava za kreditiranje, ali i rješavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama.

Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je u punoj primjeni od 1. travnja ove godine, učinjen je značajan iskorak na poboljšanju tržišnog položaja poljoprivrednih proizvođača, naglasio je Karalić. Osvrnuo se na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kao i čitav niz mjera za sektor stočarstva u kojemu je najugroženiji sektor proizvodnje mlijeka. Između ostaloga, pomoćnik ministra uputio je kako se „radi na promociji zdravih, kvalitetnih, domaćih proizvoda te sustavu i shemama kvalitete“ i poručio: „Ključno je podizati svijest svih nas kao potrošača – jer ukoliko mi kao potrošači u našoj svakodnevnoj kupnji ne damo prednost domaćim, kvalitetnim proizvodima, sve ove mjere koje poduzimamo neće imati odgovarajući učinak“. Na kraju izlaganja izložio je strateške aktivnosti, izmjene i reforme zajedničke poljoprivredne politike koje se rade u sklopu izrade Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine, te informirao da se radi i na finalizaciji sporazuma sa Svjetskom bankom za izradu sektorske strategije razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije.

Uslijedila su kratka izlaganja pojedinih sudionika, sa istaknutim zajedničkim nastojanjem i poticajem – potrebno je staviti se na stranu Slavonije.

Saborski zastupnik i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić između ostaloga je rekao: „Velika su pitanja koja se postavljaju pred sve nas, a prvenstveno pred nas koji smo u lokalnoj-regionalnoj samoupravi. Radi se o vjerodostojnosti da prepoznamo potrebu koju ima naš stanovnik kroz brojne inicijative. Možemo pozlatiti naše općine i gradove, imat ćemo i ceste, i reciklažna dvorišta, i društvene domove, ali nećemo imati korisnike. Kada budemo pretočili napore iz jedne infrastrukture u napore prema direktnijoj potpori proizvodnje koju trebamo ostvariti, i prema društvenom životu koji nam umire, onda ćemo biti uspješniji… Treba i s razine crkvene zajednice apelirati jer za nas, političare ljudi mole – da budemo što bolji i prepoznamo stvarnu potrebu“.

Vijećnica u Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije Ružica Vukovac osvrnula se na detektiranje grijeha struktura koje je mons. Hranić iznio tijekom misnoga slavlja u povodu Iseljeničkog kongresa u lipnju ove godine u Vukovaru, a zatim je istaknula: „Svi smo svjesni činjenice da se Slavonija oslanjala isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i rezultati pada poljoprivrede, potpomognuti lošim zakonodavnim okvirom, glavni su uzrok nestanka Slavonije“. Istaknula je nejasnoće oko dodjele poljoprivrednog zemljišta stočarima te pad broja krava za 11% – odnosno problematiku stočarstva – najvažnije grane poljoprivrede, okosnicu razvoja Slavonije. Naglasila je kako je to jedina grana koja živi i veže seljaka da uz nju boravi 365 dana u godini, što nije slučaj s ratarskim kulturama. Potom je izrazila svoje opaske i na Zakon o OPG-u koji nameće nove administrativne barijere, kao i na Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Dožupan Osječko-baranjske županije Goran Ivanović naglasio je kako je nužno riješiti se floskula i naglasio: „Kod nas u Slavoniji, Baranji i Srijemu se zabranjuje rad“. Pojašnjavajući kako je za sve inicijative koje mladi imaju potrebno puno dokumentacije, rekao je kako je to jedan od razloga iseljavanja jer „činovnička država toliko je okupirala ovaj najpotentniji dio. Pustimo turizam jer on nije konstanta. On ima svoje amplitude…, ali poljoprivredna proizvodnja sigurno je uvijek bila ono što se moglo nazivati konstantom“. Naglasio je potom kako se u Slavoniji uvijek „živjelo od vlastitoga rada – teško i mukotrpno. Ali se živjelo, nije se preživljavalo, nego se živjelo. Imali su ljudi svoj standard za koji su smatrali da je dovoljan. Nisu im trebali bazeni, vile… Bili su zadovoljni, imali su svoju djecu, nitko im nije plaćao ni udžbenike, ni prijevoze, ništa. Mi sada plaćamo sve i ne valja, nije dobro. Znači da nam nisu dobre politike koje su usmjerene malom čovjeku“.

Ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo K. Dugalić razložio je problematiku neurednog tržišta, i naglasio: „Očito politika koju smo vodili – da je bitno samo nekome dat potporu i da će ona sama rezultirati njegovom konkurentnošću, nije takva. Trebamo razmišljati kako da naš poljoprivredni proizvođač bude konkurentan i kako da njegov proizvod završava na tržištu. Mislim da skup ovih mjera koje se odnose na uređenje tržišta treba za posljedično imati da naš poljoprivredni proizvođač ima održivu proizvodnju“, a dodao je i da represivni aparat treba štiti sustav i interese domaće proizvodnje.

Načelnica Općine Tovarnik Ruža Veselčić Šijaković također se osvrnula na kompliciranu i otegnutu proceduru dobivanja dokumentacije za određene programe, rekavši: „Dok se mi pokrenemo nećemo imati kome raditi ni vrtiće, ni vatrogasne domove. Pomozite nam jer mi bez pomoći Vlade ne možemo zadržati ljude i omogućiti im da mogu živjeti od svoga rada. Papirologija je strašna i ljudi odustanu“. Gradonačelnica Iloka Marina Budimir istaknula je kako proizvodima Slavonije i Srijema treba pomoći da dođu na tržište jer je transport skup. Netočnima je definirala stavove hotelijera – kako Slavonija i Srijem ne mogu u pravo vrijeme proizvesti količine proizvoda koje su potrebne te potaknula Ministarstvo da osmisli način kako bi se proizvođači osjetili zaštićenima – jer sami ne mogu brinuti i o zadovoljavanju zakonskih mjera, i o plasmanima proizvoda, i o marketingu.

Susret je moderirao biskupski vikar za pastoral grada Osijeka te voditelj Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. dr. Vladimir Dugalić, a nadbiskup Hranić svim sudionicima na kraju je darovao apostolsku pobudnicu pape Franje „Gaudete et exultate“.