Nadbiskup Kutleša posjetio Kršćansku sadašnjost
Foto: TUZN // nadbiskup Kutleša s djelatnicima KS-a
Zagreb (IKA)
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša posjetio je na blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne, u petak 15. rujna 2023., ustanovu Zagrebačke nadbiskupije Kršćansku sadašnjost.
Mons. Kutleša KS je pohodio na poziv direktora i glavnoga urednika dr. sc. Stjepana Brebrića, u dogovoru sa Skupštinom Kršćanske sadašnjosti d. o. o. koju čine: predsjednik mons. dr. sc. Ivan Šaško, član preč. prof. dr. Josip Oslić i član mons. prof. dr. Stjepan Baloban.
Uz poziv na susret s djelatnicima KS-a, direktor Brebrić nadbiskupu Kutleši sastavio je izvješće o trenutnoj poslovnoj, kadrovskoj, organizacijskoj te razvojnoj situaciji, priloživši ažurnu financijsku, poslovno-analitičku te uredničko-programatsku dokumentaciju.
Nadbiskup se susreo s djelatnicima Kršćanske sadašnjosti, s kojima je obavio pojedinačne i skupne razgovore, od Uprave, preko članova Poslovnoga kolegija, do djelatnika po pojedinim odjelima i službama. Obišao je uredske i logističke prostore ustanove, koji se od 2007. godine prostiru na otprilike 2 tisuće četvornih metara u zagrebačkom tzv. „Chromosovom tornju“, u Ulici grada Vukovara 271.
Nakon višesatnih informativnih i srdačnih razgovora, razmjene mišljenja i stajališta o konkretnim pitanjima i problemima te razvojnim perspektivama kuće, mons. Kutleša je izrazio želju o ustrajanju ustanove u specifičnome poslanju evangelizacije knjigom.
Predstavnici djelatnika KS-a Jakov Matić i Iva Knežević, kao znak zahvale za susret nadbiskupu su na kraju uručili umjetničku sliku autorice Vjere Reiser, bivše zaposlenice KS-a i suradnice u izdanjima poetsko-likovne naravi, s temom vizije nebeskoga Jeruzalema (Otk 21, 1 – 3), inspirirane glagoljskim tekstom iz Vrbničkoga misala (1456. godina). Direktor Brebrić uručio je nadbiskupu nekoliko izdanja KS-a koja na digitalnim medijima sabiru određene aktivnosti kuće u posljednjem desetljeću, odnosno simbolične knjige poput dvosveščanoga izdanja dnevnika zagrebačkoga nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca (1752. – 1827.).