Nadbiskup Kutleša posvetio župnu i samostansku crkvu Majke Božje Lurdske u Zagrebu

Koncelebrirali su provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, dekan Maksimirsko-trnjanskog dekanata preč. Josip Golubić, gvardijan samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu fra Bože Vuleta, župnik fra Ante Bešlić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta preč. Željko Tanjić te ostali okupljeni svećenici.

Na početku slavlja pozdrav je uputio gvardijan fra Bože Vuleta kazavši kako je ovaj crkveni objekt podignut 1970-ih godina u vrijeme hrvatskog proljeća, a „cjelovitim je uređenjem u zadnjih sedam godina doživio svoje proljeće. Već gotovo dvije godine župna zajednica Majke Božje Lurdske u ovoj crkvi slavi Boga i utječe se svojoj nebeskoj zaštitnici, a danas, činom posvećenja, ovaj će blagoslovljeni prostor postati, možemo slobodno reći, sakrament, tj. materijalni znak žive Crkve, svih nas koje Duh Sveti ujedinjuje u jedno Tijelo, kojem je glava Krist”.

Nakon gvardijana arhitekti dovršetka i uređenja crkve dr. Zorana Sokol Gojnik i dr. Igor Gojnik predstavili su to arhitektonsko djelo. „Susret sa zatečenom i u velikoj mjeri nedovršenom građevinom u kontekstu titulara Gospe Lurdske vrlo nam se brzo nametnuo kao slika Gospe u lurdskoj špilji. I tako smo odlučili da Gospa uđe u svoju špilju ovdje u Zagrebu putem prostora koji će evocirati njenu mekoću, nježnost i majčinski zagrljaj kao odsjaj osjećaja kojeg je doživjela Bernadette prilikom ukazanja”, istaknuli su i dodali kako bi željeli „da ovaj – ljubavlju i vjerom stvoren prostor – bude poticaj za uranjanje u Božju Providnost, u božanski život i u dar Njegova spasenja”.

Nadbiskup Kutleša potom je blagoslovljenomvodom poškropio narod i oltar.

U homiliji nadbiskup je kazao kako je to poseban dan za vjernike te župe, franjevačku zajednicu koja skrbi za njihove duhovne potrebe, za grad Zagreb, ali i cijelu Domovinu zbog pobožnosti koju hrvatski narod iskazuje Majci Božjoj. „Danas ovdje imamo živu Crkvu, zajednicu vjernika koja živi i daje plodove pobožnosti i svetosti. Posveta ovog bogoslužnog prostora izvanjska je kruna i pokazatelj onoga što Crkva u svojoj biti jest”, dodao je.

Nadbiskup je nadalje istaknuo važnost Božjeg zakona, pravo značenje hrama te klanjanje u Duhu i istini. „Vjernost Božjem zakonu temelj je zajedništva i istinske radosti”, rekao je nadbiskup Kutleša i nastavio: „Istinska posveta crkve je u obraćenim srcima vjernika”.

Govoreći o pravom značenju hrama, nadbiskup je naglasio kako je u zdanje te crkve utkan život fra Ante Antića, istaknuvši: „Koliko je samo plodova pobožnosti, plodova posebne svetosti u srcima vjernika posredovao ovaj mali brat velike duše. Poznato je da je otac Ante imao dar čitanja srca, zato je u konkretnim ljudskim sudbinama prepoznavao duboku čovjekovu čežnju i glad za Bogom”.

Na kraju homilije nadbiskup Kutleša kazao je kako je posveta crkve toga dana prilika „da posvijestimo kolike milosti primamo slaveći svakodnevno u ovom prostoru presvetu Isusovu žrtvu, žrtvu novoga i vječnoga saveza. Mi danas Bogu prinosimo zahvalnu pjesmu za blagoslove koje smo primili i posvećujemo ovaj dom molitve Njemu na slavu. Neka ovo bude mjesto gdje ćete svakodnevno prepoznavati svoju i Isusovu žeđ i odakle će teći rijeke milosti za ovaj grad, naše obitelji, Domovinu i cijeli svijet tako potreban Njega i zaštite Majke Božje”.

Uslijedila je posvetna molitva, nakon koje je nadbiskup izlio krizmu i pomazao oltar, a provincijal fra Marko Mrše i dekan preč. Josip Golubić pomazali su posvetne križeve na stijenama crkve.

Nadbiskup Kutleša na kraju misnoga slavlja potpisao je Povelju o posveti crkve, koja je potom pročitana, dok je zahvalni govor uputio provincijal Mrše. „Imamo razloga klicati Gospodinu, radovati se u njemu, zahvaljivati mu jer nam je on darovao ovaj dan, ovaj događaj i ovo slavlje posvete crkve Majke Božje Lurdske”, kazao je i zahvalio nadbiskupu Kutleši, „uz zanimljiv podatak – ovo je prva crkva koju je mons. Kutleša posvetio otkad je postao zagrebački nadbiskup, i to nam je izuzetna čast”. Provincijal Mrše zahvalio je i umirovljenom zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću na potpori u dovršetku crkve; zatim fra Ivanu Maletiću, zaduženom od strane Provincije za taj projekt; fra Anti Crnčeviću na doprinosu za uređenje crkve kao liturgijskog prostora, arhitektima, izvođačima radova, donatorima i dobročiniteljima te svima koji su na bilo koji način sudjelovali u dovršetku i uređenju crkve Majke Božje Lurdske. U ime župne zajednice nadbiskupu je uručen prigodni dar.

Pred kipom Majke Božje Lurdske nadbiskup Kutleša potom je izmolio Molitvu za župnu zajednicu, a prije završnog blagoslova svima je zahvalio i župnik fra Ante Bešlić. Misno slavlje pjesmom je animirao župni zbor Majke Božje Lurdske, u zajedništvu sa zborom „Otac Ante Antić”.

Kamen temeljac za kriptu crkve blagoslovio je zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac 25. ožujka 1936., a Župu Majke Božje Lurdske osnovao je 8. prosinca 1942. godine. Gradnja crkve nad kriptom započinje 1970. godine, a glavni projekt dovršetka i uređenja crkve arhitekata Zorane Sokol Gojnik i Igora Gojnika prihvaćen je 2014. godine. Od siječnja 2022., preseljenjem iz kripte, u crkvi Majke Božje Lurdske započinju redovita liturgijska slavlja.