Misu su koncelebrirali rektor svetišta Majke Božje Bistričke preč. Tomica Šestak, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu vlč. Marko Đurin, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Milan Ivančević i svećenici Stubičkog dekanata na čelu s dekanom preč. Nikolom Jurkovićem.

Nadbiskup je u homiliji protumačio da dogma o Uznesenju Blažene Djevice Marije, koju je papa Pio XII. proglasio 1. studenoga 1950. godine, potvrđuje ono što je Crkva od davnine vjerovala i slavila, da je Bezgrješna Bogorodica, vazda Djevica, Marija, po završetku svoga zemaljskoga života dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. „To znači da je Marija prva u potpunosti primila puninu života koju Bog želi darovati svima nama u zajedništvu s njime. U njezinu Uznesenju vidimo dovršetak spasenja, cilj ljudske povijesti, ispunjenje onoga za što smo stvoreni“, rekao je.

„Marijino Uznesenje je poput prozora otvorenog prema vječnosti. Dok svijet oko nas često upravlja svoje poglede i polaže nade uz ono što je prolazno, potrošno i krhko, današnja svetkovina potiče nas da svoj pogled usmjerimo prema onome što ne prolazi, što nam nitko ne može oduzeti i što ne blijedi s vremenom. I zato danas, u liku naše nebeske Majke promatramo svoj poziv i svoje odredište. Onamo gdje je ona već stigla, pozvani smo i mi doći, ako poput nje svoj život stavimo u Božje ruke“, dodao je mons. Kutleša.

Govoreći o tome kako je Marija znak nade u vremenu gubitka smisla, nadbiskup je primijetio da se ne mogu zatvoriti oči pred činjenicom da živimo u vremenu koje je izgubilo osjećaj za vječnost. Sve se mjeri trenutnim uspjehom, prolaznim zadovoljstvima i materijalnom dobiti. „Crkva nas samim svojim poslanjem neprestano podsjeća da društvo koje zaboravlja nebo, gubi smisao za zemlju, jer: kad zaboravimo kamo idemo, počnemo lutati, donositi pogrešne odluke i nikada ne stižemo do cilja“, protumačio je nadbiskup, istaknuvši da Marija sja poput jutarnje zvijezde koja najavljuje izlazak sunca te da nas ona „neprestano podsjeća da je naš život hodočašće prema Ocu, da je zemlja samo prvi dio puta, a nebo konačno odredište.“

Tumačeći kako je Marija bila vjerna u malome, mons. Kutleša je primijetio da kada promatramo Marijin život u velikim trenucima, od anđelova navještenja, Isusova rođenja, Kane Galilejske, do Golgote ili Uznesenja, lako je upasti u napast da ga idealiziramo.

No, između tih velikih događaja nalaze se godine povučenog, jednostavnog i poniznog života. „Marija nije svakodnevno imala nadnaravna viđenja ni izvanredne čudesne događaje. Njezin svakodnevni život bio je ispunjen onim istim stvarima koje ispunjaju i naš život: briga za dom, rad, susreti s drugima, suočavanje s neizvjesnošću, trpljenje i radost. Razlika je u tome što je Marija u svemu tražila i pronalazila Božju volju te u malim stvarima živjela potpuno predanje Bogu. Njezina svetost nije izrasla iz veličanstvenih djela, nego iz vjernosti u malome“, rekao je nadbiskup.

Protumačio je da je to za vjernike iznimno važna poruka. „Ne uzlazimo prema nebu velikim koracima, nego svakodnevnom vjernošću i revnošću u onome što nam je povjereno: u strpljivosti s onima koji nam zadaju muku, u poštenom radu, u vjernosti bračnom zavjetu, u brizi za bolesne i starije, u odgoju djece u vjeri, u molitvi koja možda ne donosi odmah vidljive plodove, ali oblikuje srce. Ako želimo nasljedovati Mariju, molimo je da nas nauči vjernosti u malome. Samo tako možemo postati veliki u Božjim očima“, istaknuo je mons. Kutleša.

Navodeći kako je Marija odgovor na krize današnjega svijeta, nadbiskup je primijetio da, premda na drukčiji način nego u prošlosti, i danas nam prijete krize proistekle iz vjerske ravnodušnosti i gubitka moralnoga kompasa. „U Mariji možemo naći odgovor i pomoć na svaku od njih. Marijanska svetišta širom naše domovine zavjetni su oltari našega naroda, mjesta na kojima obnavljamo svoje povjerenje Bogu po Marijinu zagovoru i odlučujemo ostati vjerni u svim životnim okolnostima“, protumačio je nadbiskup, poručivši da Marija daje odgovor na krize koje u današnjem svijetu prijete istini, ljubavi, slobodi i nadi.

„Marija je proročka slika svega onoga što ovaj svijet treba. Svijetu ne trebaju nove ideologije ni nova lažna obećanja moći i prosperiteta. Ono što svijetu treba jesu nova srca nalik Marijinu: čista, ponizna, poslušna Bogu, puna vjere, nade i ljubavi. Kad kažemo da je Marija ‘odgovor na krize svijeta’, to znači da nas njezin primjer uči kako liječiti rane današnjice. Protulijek laži jest život u istini, koliko god to koštalo. Protulijek sebičnosti jest djelatna ljubav koja ne ostaje samo na riječima. Protulijek robovanju strastima jest biranje dobra i odricanje od zla. Protulijek beznađu jest pogled usmjerenu prema Bogu koji vodi povijest i gospodar je vremena i vječnosti“, istaknuo je mons. Kutleša.

Ocjenjujući kako hodočašće Mariji mijenja srce, nadbiskup je rekao „da nas Marija danas ne poziva na sentimentalno divljenje, nego na obraćenje. Ona ne želi da je gledamo izdaleka kao lijepu sliku, nego da je nasljedujemo u poslušnosti Bogu, u svakodnevnoj vjernosti, u spremnosti da svoj život stavimo u službu ljubavi.“

„Predajmo joj sve što nas tišti: svoje grijehe i slabosti, svoje obiteljske rane, svoje neispunjene nade, svoje strahove za budućnost. No, nemojmo ostati samo na molbama, donesimo joj danas i svoje odluke. Odlučimo živjeti kao djeca Božja i djeca Marijina: moliti u obitelji, jer obitelj bez molitve kuća je bez temelja; opraštati, jer opraštanje oslobađa i onoga koji oprašta; govoriti istinu, makar bila nepopularna; živjeti čisto i pošteno, makar svijet govorio da smo ‘zastarjeli’. Odlučimo biti blizu onima koji su slabi, bolesni i odbačeni, jer s njima se poistovjetio sam Krist Gospodin“, potaknuo je nadbiskup.

„Marija nam danas poručuje da se ne bojimo biti njezini sinovi i kćeri u svijetu koji je ne prepoznaje i da se ne bojimo živjeti Evanđelje u vremenu kad ga mnogi odbacuju“, rekao je.

„Draga braćo i sestre, dok danas u duhu promatramo Mariju tijelom i dušom uznesenu na nebo, ne gledajmo samo povlasticu koja je njoj dana, nego i obećanje koje je dano svakome od nas. Onamo gdje je ona sada, i mi smo pozvani doći. No, put do te slave ne vodi preko lagodnosti, kompromisa ili udobnoga kršćanstva. To je Marijin put: put poniznosti, služenja, vjernosti i povjerenja u Boga, čak i onda kada nas život vodi na Golgotu“, protumačio je mons. Kutleša.
Vjernike je pozvao da u ovom nacionalnom svetištu hrvatskoga naroda izreknu zajedno svoje tri velike odluke: „da nećemo živjeti bez Boga, da nećemo dopustiti da naše obitelji ostanu bez života i bez molitve i da nećemo pristati da naša domovina ostane bez duše.“

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni mješoviti zbor Župe Uznesenja BDM iz Marije Bistrice.