„Blaženstva su davala snagu i hrabrost milijunima kršćana kroz povijest. Kada su se punili zatvori i umnožavala gubilišta brojnih vjernika, te su Isusove riječi bile kadre ublažavati rane, otirati suze i vraćati radost i nadu“, rekao je nadbiskup. No, upozorio je, obrisi blaženstava i njihovih obećanja nisu prepoznatljivi u medijima koji su puni slučajeva i skandala, pljačke i kriminala. „Koliko je Isusovog duha zaživjelo u našoj civilizaciji? Kada će se početi ostvarivati njegova želja da se prekine lanac nasilja, ogovaranja, mržnje i osvete, te najveće tragike ljudske povijesti? Prošla su dva milenija od Isusovog govora na Gori. Kad će ljudi početi prihvaćati njegovu želju da se odbaci krvava logika mržnje i nasilja i vratiti se logici razuma, savjesti i humanosti? Svojim programatskim govorom Isus poziva ljude neka probleme rješavaju dobrotom, a ne zloćom, oružjem istine i snagom duha, a ne nasiljem“, poručio je mons. Puljić, istaknuvši da logikom blaženstava Krist želi zlo pobjeđivati dobrotom i ljubavlju. „Tom je strategijom nastupio i počeo osvajati mase. Nama, njegovim učenicima i sljedbenicima, Providnost povjerava delikatan zadatak biti zagovornicima civilizacije pravde, dobrote, milosrđa, krotkosti i mira. Svjesni toga velikoga Očevog dara, priključimo se na svetkovinu Svih svetih mnoštvu Isusovih slušatelja i usvajajmo njegove propise opisane u osam blaženstava s gore“, potaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da svetkovina Svih svetih nije samo sjećanje na mučenike, nego na sve koji su živjeli u duhu Evanđelja, na čast Bogu i na korist bližnjima. „To su bili uglavnom skromni i često zaboravljeni Božji ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, podnosili nepravde te posvjedočili veliku požrtvovnost: majke, očevi, vrsni radnici, liječnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja. Oni pripadaju mnoštvu onih koje vidjelac Ivan spominje u svom Otkrivenju. Uz ovaj blagdan Crkva nas poziva da ih se sjetimo, zahvalimo za divno svjedočanstvo vjernosti, nasljedujemo ih i preporučimo im u molitve sebe i svoje“, rekao je mons. Puljić. Nažalost, vidimo kako se svetkovina Svih svetih obilježava u Irskoj, Americi, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, pa i kod nas. „Noć vještica kao poganski običaj suprotstavlja se blagdanu Svih svetih. Nastao je na temelju keltskih obreda koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova te stavljanjem kod kuća i okućnica bundeva, paukovih mreža i kostura u svrhu zastrašivanja. Noć vještica je običaj starog plemena Kelta koji su živjeli na području Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske. Oni su vjerovali kako početkom studenog za punog mjeseca mrtvi napuštaju svoje grobove, nakratko dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Budući da su se ljudi plašili susreta s mrtvima, prekrivali su se zastrašujućim maskama, gasili vatru na ognjištima te na pragovima svojih kuća ostavljali hranu za mrtve, postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpire s upaljenim svijećama, kako bi poplašili prolazeće duše“, upozorio je mons. Puljić, potaknuvši da ljudi koji se smatraju kršćanima ne obilježavaju taj poganski običaj.

Na kraju misu mons. Puljić udijelio je blagoslov s potpunim oprostom. Poslijepodne je na Gradskom groblju u Zadru pred kapelom Gospe od sedam žalosti nadbiskup Puljić predvodio Službu riječi s odrješenjem za pokojne i uputio prigodni nagovor.