Nadbiskup Uzinić susreo se sa svećenicima franjevačke Kustodije Svete Zemlje
Foto: Riječka nadbiskupija//Nadbiskup Uzinić susreo se sa svećenicima franjevačke Kustodije Svete Zemlje
Rijeka (IKA)
Svećenici franjevačke Kustodije Svete Zemlje hodočastili su četvrtak 7. prosinca u svetište Majke Božje Trsatske i sudjelovali u misnom slavlju koje je predvodio kustos fra Francesco Patton. S franjevcima na službi u Svetoj Zemlji na Trsatu se susreo i riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Nadbiskup Uzinić je kustosu na dar uručio repliku ikone Majke Milosti, koju je Urban V. darovao Trsatskom svetištu za utjehu zbog gubitka Nazaretske kućice. Kazao je da je stoljećima ta ikona mnogima donijela utjehu, a danas je ona potrebnija stanovnicima Svete Zemlje. Zahvaljujući im na dolasku izrazio je želju da Majka Milosti prati i njih u njihovom poslanju i donese utjehu, a posebano mir stanovnicima Svete Zemlje. Zauzvrat, kustos je nadbiskupu darovao skulpturu drvenih jaslica.
U propovijedi nadahnutoj evanđeoskim ulomkom o naviještenju Gospodinovu, kustos je na početku propovijedi, koju je na hrvatskom jeziku pročitao franjevac Siniša Srebrenović, istaknuo Trsatsko svetište kao posebno evokativno mjesto povezano sa Svetom Zemljom, točnije s Marijinom kućom u Nazaretu. „Možemo reći da smo ovdje usko povezani s mjestom Marijina ‘da’, a samim time i s mjestom gdje se svaki dan sjećamo utjelovljenja Sina Božjega. Odlomak navještenja priča je o Marijinu pozivu. To je najava utjelovljenja. To je početak novoga stvaranja. To je prvi snažan silazak Duha Svetoga u Novom zavjetu. To je prvo pulsiranje Boga unutar tijela stvorenja”.
Inicijativa je uvijek i u svakom slučaju Božja, ali Bog, da bi bio „Bog s nama” i postao tijelom u svome Sinu, želi potreban slobodan odgovor mlade djevojke (Marije), kazao je propovjednik. Dodao je da utjelovljenje otkriva koliko je velika i važna sloboda ljudske osobe, naša sloboda, ako o njoj ovisi postajanje Božjim čovjekom i ako se pred njom sam Bog ne nameće nego zahtijeva.
„Utjelovljenje ujedno otkriva da bez otvorenosti Duhu Svetomu Bog ne može živjeti među nama, a još manje u nama: Duh je taj koji čini plodnim sjeme Božje riječi u našoj osobi. Božanski život postaje ljudski život i ljudski život postaje božanski život”.
Vjernike je potaknuo da razmišljajući o otajstvu utjelovljenja Sina Božjega od Marije, zapitaju se za što koriste svoju slobodu pred prijedlozima koje nam Bog upućuje. „Zapitajmo se koliko smo otvoreni djelovanju Duha Svetoga u nama. Kao što sugerira sveti Franjo, prisjetimo se da Duh počiva i na nama kako bismo mogli roditi Krista, zapravo: ‘majke smo kada ga nosimo u svom srcu i u svom tijelu kroz ljubav i čistu i iskrenu savjest, i stvarati svetim radom, koji mora svijetliti kao primjer drugima’ (2 LFed 53: FF 200)”.
U zaključku je istaknuo ako je poziv Božji dar, naš odgovor ima vrijednost slobodnog i odgovornog „Evo me” što ga je Marija izrekla u Nazaretu prije Gospodinova prijedloga. Na ovom mjestu (Trsat) koje nas upućuje na Marijino „da” i „Evo me” obnavljamo dakle Gospodinu svoje „da” i svoje „evo me”, poručio je kustos.
Na kraju misnoga slavlja, prije ophoda oko oltara i slike Majke Milosti, kustos je predvodio molitvu Anđeoskog pozdravljenja na način kako to čine svakodnevno u Betlehemu.
Istoga dana svećenike franjevačke Kustodije Svete Zemlje u Zagrebu je primio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. U pratnji kustosa bili su diskret Svete Zemlje, voditelj dječjeg doma i župni vikar u Betlehemu fra Sandro Tomašević, gvardijan Franjevačkog samostana u Getsemanskom vrtu fra Siniša Srebrenović, povjerenik za Svetu Zemlju Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, fra Ivan Utješinović i koordinator izgradnje Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu te ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Franjevci su zahvalili Vladi Republike Hrvatske na pomoći koju je dala za izgradnju kapele na Pastirskim poljanama koja je bitna spona Svete Zemlje i Hrvatske.