Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin sudjelovao je kao Papin izaslanik. U nastavku donosimo izlaganje nadbiskupa Uzinića o dijalogu i miru, odnosno Ljetnoj školi teologije i Mediteranskim teološkim susretima, koje je izgovorio na talijanskom jeziku 17. lipnja 2023. godine.

Izlaganje nadbiskupa Uzinića o dijalogu i miru

Temeljni problem za ostvarenje dijaloga i mira ne samo na ovim našim prostorima nego općenito u svijetu je u fundamentalističkom i ideološkom apsolutiziranja vlastitih identiteta – vjerskih, nacionalnih, političkih i drugih  – što nužno sa sobom nosi i omalovažavanje identiteta drugih.

Rješenje je dijalog koji znači, kako to lijepo kaže papa Franjo u Fratelli tutti, „približiti se jedni drugima, očitovati svoje misli i osjećaje, slušati jedni druge, gledati jedni druge, upoznati se međusobno, razumjeti jedni druge i pronaći zajednički jezik“ (198).

Kao znakovi nade da je moguće drugačije su susreti u dijalogu poput ovoga koji nas je danas okupio. Dijalogom dajemo priliku sebi samima da se upoznamo s identitetom i iskustvom drugih, ali i mogućnost drugima da se upoznaju s našim vlastitim identitetom i iskustvom. I da jedni o drugima stečemo nove spoznaje koje nas obogaćuju. I oslobodimo se starih predrasuda koje nas dijele. Osobito je važno da s našim vlastitim dijalogom, na ovakvim susretima dajemo priliku i našim mladima da i oni uđu u dijalog. I da osjete razliku. U tome prepoznajem nadu za budućnost dijaloga, a s njim i mira na ovim našim prostorima.

Konkretan primjer dobre prakse koji donosim na ovaj susret iz svog vlastitog iskustva je ekumenski program koji je održan u Dubrovačkoj biskupiji 2019. i 2021. pod nazivom „Ljetna škola teologije“, a potom nastavljen u Riječkoj nadbiskupiji 2022. pod nazivom „Mediteranski teološki susreti“.

Riječ je o ekumenskom programu za studente teologije – one zadnje dvije godine studija ili licencijata i doktorata  – u kojemu uz studente sudjeluju i profesori katoličke, pravoslavne i protestantske vjeroispovijesti. Program traje tjedan dana, a svake godine bira se aktualna tema o kojoj se razmišlja. Prva tema je bila pluralizam, odnosno pluralizam u teologiji i uloga teologije u pluralnom društvu; druga tema je bila vjera i politika, tj. pitanje angažmana kršćana u javnoj sferi; konačno, prošle godine razmišljali smo o slobodi i odgovornosti za izgovorenu riječ.

U programu su svake godine sudjelovali renomirani profesori, kako hrvatski tako i iz drugih zemalja. Četvrto izdanje programa održat će se od 16. do 22. srpnja ove godine, a tema će biti: „Crkva ili sekta: od otvorenosti do ekskluzivnosti“. Razmišljat ćemo dakle o crkvenosti, o načinu na koji smo Crkva danas. Predavači će ove godine biti dominikanac Timothy Radcliffe, s. Rebeka Jadranka Anić, te profesori Hans-Peter Grosshans i Davor Džalto.

Svake godine bira se 40 studenata iz raznih zemalja, a posebno s Balkana. Hrana i smještaj za studente su besplatni. Otvaramo se i studentima iz drugih zemalja, poput Italije na primjer, a vidjet ćemo, možda u budućnosti program dobije i međureligijski karakter. Od samog početka slali smo informacije o programu i letke svim teološkim fakultetima – katoličkim, protestantskim i pravoslavnim – u Hrvatskoj i susjednim zemljama – posebice Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji. I do sada smo dobili dobre povratne informacije. Program je traje jedan tjedan, intenzivan je, ali uz to ima i dovoljno slobodnog vremena da se studenti međusobno upoznaju i stupe u dijalog. To je pravo bogatstvo programa: davanje prostora susretu u dijalogu. Tako se šire vidici, stvaraju nova prijateljstva, ruše zidovi i predrasude. Doprinos je to, ma koliko mali, izgradnji dijaloga i mira na našim prostorima.

Zaključujem citirajući nekoliko riječi jednog pravoslavnog studenta koji je prošle godine sudjelovao u programu: „Pokušavam sažeti zadnjih sedam dana…i jedna stvar mi pada na pamet. Kako je bilo prošli tjedan, tako će biti i na nebu. Svi zajedno sa svim različitostima oko stola ljubavi okupljeni oko Krista. (…) Obistinile su se riječi psalmista Davida: Gle, kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti.“ Evo, neka to bude iskustvo svih nas, naših naroda i nas pripadnika različitih religija. Ovo je moje želja i moja vizija mira i nade u Europi i na Balkanu. Hvala vam.

Mate Uzinić, riječki nadbiskup