„Trenutak blagoslova nije samo preuzimanje administrativne službe, već potvrda njenog potpunog predanja Gospodinu, kojeg izražava i stav njene prostracije pred oltarom“, rekao je mons. Zgrablić. Dodao je da blagoslovom za novu službu opatica neće primiti nadnaravnu snagu koja bi je oslobodila ljudske slabosti.

„Ona će i nadalje, kao i svatko, imati trenutke radosti i umora, jasnoće i težine odgovornosti. Zato joj je potrebna molitva sestara. Najveća pomoć opatici nije samo poslušnost njenim odlukama, nego svakodnevna molitva za nju. Kada sestre mole za opaticu, ne mole samo za jednu osobu, nego za cijelu zajednicu“, poručio je nadbiskup.

Č. m. Katarini poželio da njeno vodstvo bude nalik Kristovom vodstvu. „Isus nije vodio izdaleka. On je hodao sa svojim učenicima, slušao njihova pitanja, poznavao njihove slabosti, podizao ih nakon padova i strpljivo učio. Tako i Vi budite blizu svojim sestrama“, poručio je mons. Zgrablić opatici, potaknuvši je da nosi brige sestara i bude osjetljiva za njihove potrebe na putu prema Kristu.

„Opatica je prije svega sestra među sestrama. Ta služba nije uzdignuće iznad zajednice, nego još dublje uranjanje u njen život“, rekao je, poželjevši da sestre opatici daju snagu te je nose molitvom i ljubavlju.

Istaknuo je važnost slušanja, pojasnivši da to znači i osluškivati potrebe zajednice, razumjeti jedni druge, ne donositi brze sudove, nego nastojati razumjeti. Dodao je „da bi nestali mnogi nesporazumi kad bismo više slušali i zajedništvo bi bilo snažnije kad bi svaki vjernik tražio Božju volju, a ne potvrdu vlastitog mišljenja.“

Mons. Zgrablić zahvalio je č. m. Anastaziji Čizmin koja je četrdeset i dvije godine, u sedam mandata, bila odgovorna opatica toga drevnog samostana. To je skoro „pola stoljeća svakodnevne vjernosti, molitve, odgovornosti, donošenja odluka, nošenja briga zajednice i trajnog služenja Kristu i sestrama. Kroz to razdoblje mijenjale su se političke i društvene okolnosti, generacije sestara, ali je ostajala postojana služba opatice koja je, poput dobre majke, bdjela nad životom zajednice“, rekao je.

Obred blagoslova nove opatice počeo je nakon propovijedi. U pratnji koludrica, s. Marije Pavline Žufike i s. Marije Skolastike Bešker, koja je predstavila s. Katarinu nadbiskupu i rekla da je pravilno izabrana za opaticu, č. m. Katarina došla je pred nadbiskupa koji je sjedio ispred oltara.

Potom je mons. Zgrablić č. m. Katarini postavljao pitanja: hoće li vjerno vršiti svoju službu i obdržavati Pravilo sv. Benedikta, potičući sestre da isto to čine, te sve žive evanđeoskim životom u ljubavi prema Bogu i sestrama; hoće li u svemu ustrajno, pobožno i vjerno iskazivati vjernost, poslušnost i poštovanje Crkvi i Papi; hoće li u upravljanju zajednicom iskazivati poslušnost nadbiskupu, prema kanonskim propisima i samostanskim konstitucijama; hoće li učiti sestre svojim vladanjem, primjerom i djelima, poticati ih da budu vjerne monaškom životu, da apostolska plodnost skrovitošću kontemplativnog života izgrađuje Božji narod.

Zatim je don Dario Tičić predmolio Litanije Svih svetih, a za to vrijeme č. m. Katarina je bila u prostraciji ispred oltara. Nakon litanija, nadbiskup je molio molitvu blagoslova opatice raširenih ruku, a za to vrijeme opatica je klečala. Po završetku te molitve, č. m. Katarina pristupila je nadbiskupu, kleknula ispred njega, a on joj je predao Pravilo sv. Benedikta, stavio joj je prsten na prstenjak desne ruke i predao prsni križ, koji joj je s. Pavlina stavila oko vrata.

Na kraju mise, mons. Zgrablić je č. m. Katarini uručio pektoral kao dar Zadarske nadbiskupije. Među svećenicima koncelebrantima bili su opat Slavenske benediktinske konfederacije o. Jeronim Marin i generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Ante Sorić.

U slavlju su sudjelovali i predsjednica Saveza benediktinki u Hrvatskoj rapska opatica č. m. Zrinka Roglić kao predstavnica svih hrvatskih benediktinki, zatim gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić i župan Zadarske županije Josip Bilaver.

Č. m. Katarina je 182. opatica u povijesti Samostana Svete Marije. Koludrica zadarskog samostana je 48 godina, od polaganja prvih zavjeta. U samostan je ušla 9. kolovoza 1973., a doživotne zavjete položila je 30. kolovoza 1981. godine. Rođena je 31. kolovoza 1958. godine u Kninu, a podrijetlom je iz Kijeva. Kći je Marije i Ivana Teskere te ima petoricu braće i sestru koji su svi bili na obredu blagoslova.

FOTO Obred blagoslova nove opatice č. m. Katarine Teskere

Zadar: S. Katarina Teskera nova opatica benediktinskog samostana sv. Marije