Sveučilište u Zadru slavi svoj Dan Sveučilišta – Dies academicus na blagdan Blagovijesti jer je status Sveučilišta u Zadru obnovljen 25. ožujka 2002., kad je održana konstituirajuća sjednica Senata i donesen Statut Sveučilišta u Zadru koje je najstarije hrvatsko sveučilište jer baštini tradiciju Generalnog učilišta dominikanskog reda iz 14. st.

„Sveučilište je mjesto gdje se traga za istinom, pronalazi svjetlo istine i promiče istina“, poručio je mons. Zgrablić, upućujući zahvale i molitve Bogu za sve studente, profesore i djelatnike Sveučilišta u Zadru.

„Sveučilište uključuje različite odjele znanstvenog istraživanja. Na Odjelima se proučavaju različite discipline i koriste se različite metode. U različitosti koja je bogatstvo, Sveučilište ima snažnu zajedničku točku koja sve ujedinjuje. Sve discipline, metode i smjerovi koji se mogu koristiti i proučavati, u konačnici tragaju za istinom“, rekao je zadarski nadbiskup, navodeći da se istina koja nastaje kreativnim stvaranjem nalazi u filozofskoj, književnoj, teološkoj i političkoj misli, u zakonitosti materije koja nas okružuje, u vještini gospodarenja, upravljanja, u budućnosti koju predviđamo različitim znanstvenim metodama.

Kršćani puninu istine prepoznaju samo u Bogu, istaknuo je mons. Zgrablić. „Otvoreni smo prema istini koja nas nadilazi svojom veličinom. Bog je izvor svake istine. Zahvaljujemo Bogu jer prepoznajemo kako nam različite znanstvene discipline i metode pomažu rasvijetliti Onoga koji je izvor svake naše spoznaje.

U dodiru s istinom prepoznajemo tragove Onoga koji je istina. U dodiru s istinom koju pronalazimo i u svjetlu istine u kojoj djelujemo, jasnije spoznajemo naše lice i srce, prepoznajemo svoju osobnost i smisao, jasnije spoznajemo sve što nas okružuje“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Pojasnio je i poruku prvog čitanja na misi iz Knjige Mudrosti, u kojoj piše kako „krivo misle bezbošci i lako mudruju“ i opisuje zle namjere bezbožnika: „Tako oni misle, ali se varaju, jer ih zloća njihova zasljepljuje. Oni ne znaju tajna Božjih, ne očekuju nagradu za svetost, ne vjeruju u naknadu besmrtnim dušama“.

„Knjiga Mudrosti poziva nas da budemo otvoreni spoznaji istine, tajnama i misterijima Božjim. Te nas tajne uvode i otkivaju nam se najviše u Isusu Kristu kojega nam je poslao Otac nebeski, da njega možemo upoznati, da se što više približimo istini i da svoj odnos s istinom uspostavimo u ljubavi“, rekao je propovjednik, istaknuvši: „Upoznajući Krista zaista upoznajemo pravu istinu. Upoznajemo Boga, istinu o našem životu i svijetu. Krist je naš suputnik na putu istine koji nam pomaže da razotkrijemo bezbožničke misli i zapreke na putu našeg života“.

„Prihvaćajući Krista koji je put, istina i život, naše htijenje, volja i srce pokreću se prema tajnama Božjim, prema svetosti i naknadi koju očekuju besprijekorne duše, kako kaže Knjiga Mudrosti. Ako u naše srce i volju uđe zlo, ono nas zasljepljuje da vidimo istinu“, upozorio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je govorio i o kontekstu vremena korizme koja nas poziva da „čistimo sebe od svega negativnoga u našim mislima, riječima, djelima i propustima te da cjelovito usmjeravamo naše biće, življenje i djelovanje prema nagradi koju Bog želi nama darovati”.

Naviješteno Evanđelje po Ivanu govori o pravedniku Isusu i zlim namjerama onih koji su tražili ubiti ga: „Židovi su otad vrebali da ga uhvate. Ipak, nitko ne stavi na nj ruku, jer nije došao njegov čas“.

„Evanđelist Ivan često koristi riječ čas. Ta kratka riječ je vrlo bogata u svom sadržaju. Možemo je shvatiti i kao ključ za razumijevanje i čitanje cijelog Ivanovog evanđelja“ rekao je nadbiskup. Kad Isus prvi put javno nastupa na svadbi u Kani Galilejskoj gdje je u jednom trenutku na svadbi ponestalo vina, Isus je rekao svojoj majci ‘Još nije došao moj čas’. Dakle, Isus zna posebni trenutak u njegovom životu koji je sudbonosan i važan za cijeli njegov život i poslanje. Tek na Posljednjoj večeri, kad je rekao svojim učenicima da je svom dušom čeznuo blagovati tu Pashu s njima, priznaje da je došao njegov čas da se proslavi Sin čovječji. Taj čas Isusove proslave je trenutak njegove muke, smrti ali i slavnog uskrsnuća“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Dok je sa svojim učenicima bio potresene duše zbog onoga što mu predstoji, Isus je pitao učenike: „Zar da molim Oca da me izbavi od ovog časa? No, zato dođoh u ovaj čas. Oče, proslavi ime svoje“.

„Božja proslava i bît Isusovog časa sastoji se u istini Božje objave gdje nam Bog objavljuje svu istinu o sebi i njegovom naumu s nama – istinu koliko je njegova ljubav velika prema nama i kako je ta ljubav prema nama bezuvjetna. Ako tragamo za istinom, ako želimo živjeti istinu i da ona bude bitan dio našeg života, mi prihvaćamo istinu Isusa Krista. Na taj način, i mi Isusov čas za kojim je on čeznuo, pretvaramo u čas našeg života i postajemo dionici Božje ljubavi. To je najvažnije. To je nagrada koju mi očekujemo. Nagrada koja nas ne čeka samo na kraju našeg života, nego nagrada – biti u zajedništvu istine s Bogom, biti dio njegove ljubavi“, ohrabrio je nadbiskup Zgrablić. Potaknuo je da se otvaramo Bogu koji nam u znanosti pokazuje svoje tragove i da se otvaramo njegovoj ljubavi kako bi nam ona bila snaga našeg života, djelovanja i življenja.

Mons. Zgrablić čestitao je akademskoj zajednici Dan sveučilišta, poželio blagoslovljeno traganje za istinom i blagoslov u susretu s Isusom.

U misi su koncelebrirali dr. don Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, dr. don Elvis Ražov, don Ivan Šibalić studentski kapelan u Zadru i svećenik predavač iz Poljske.

Na misi su sudjelovali i dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, prorektori, profesori, studenti i djelatnici Sveučilišta. Nakon mise, mons. Zgrablić sudjelovao je na Svečanoj sjednici Sveučilišta u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta.

Sveučilište u Zadru pohađa 5500 studenata iz svih krajeva Hrvatske i ima 650 zaposlenika. U otvorenosti svijetu ostvaruje uspješnu suradnju i s inozemnim sveučilištima.

„Sveučilište u Zadru koje potječe iz 1396. godine pokazuje koliko su znanost i visoko obrazovanje bili prekogranični. Zašto onda i danas u 21. st. ne bismo prevladavali te granice? To su naša nastojanja. Mi se vidimo u europskom kontekstu sa svim kršćanskim vrijednostima, a poslanje znanosti i visokog obrazovanje je poznato“, rekla je rektorica Vican, istaknuvši da je Zadar povijesni, kulturni ali i sveučilišni i studentski grad.

„Koliko god se ističe važnost budućnosti, mi smatramo da ne treba prekidati svoje korijene. Svatko tko postoji i želi opstati, treba imati korijene u kojima je nastao, biti u sadašnjosti i s te dvije karike ići u budućnost“, poručila je rektorica Dijana Vican.