Najmanje povjerenja građani imaju u političke stranke, Sabor, tisak, pravosudni sustav, društvene mreže
HKR-ovi 'Argumenti' o vrednotama u Hrvatskoj
Zagreb (IKA)
Vrednote u Hrvatskoj, rezultati europskog istraživanja - bila je tema HKR-ovih 'Argumenata' u četvrtak 14. veljače u kojima su gostovali voditelj projekta za Hrvatsku teolog dr. Josip Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu te sociolog dr. Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, suradnik na projektu.
Riječ je o međunarodnom projektu koji ovo sociološko istraživanje provodi od 1981. godine. U njemu sudjeluje 45 zemalja. Hrvatska se uključila od 1999. godine u tri istraživanja. Istražuje se u intervalima, a u najnovijem iz 2018. bilo je uključeno 1500 ispitanika.
Sociolog dr. Nikodem ustvrdio je da ovo istraživanje, uz ostalo, pokazuje kako je kod nas obitelj i dalje jako važna.
„Drugo je pitanje ‘kako ljudi shvaćaju što je obitelj’. To je ono što se mijenja. Dakle, važnost obitelji i važnost braka se u društvu ne mijenja. To su i dalje jako istaknute vrednote, međutim shvaćanje odnosa u braku i shvaćanje što jest obitelj to se mijenja”.
Oko 80 posto ispitanika iz Hrvatske reklo je da je brak važna vrijednost za njih te da nije zastarila ali, ipak, povećava se stopa razvoda, no i velika su očekivanja od obitelji i braka, a – isto tako – jako je važna ravnopravnost muškarca i žene, rekao je ovaj sociolog, pojašnjavajući:
„Rezultati za druge europske zemlje pokazuju da u onim zemljama gdje je veća ravnopravnost između žena i muškaraca na tržištu rada, ali i kod kuće u obavljanju svih poslova, te gdje je sigurniji sustav tamo se žene odlučuju imati više djece”.
Hrvatskim ispitanicima djeca jesu jako važna, unatoč tome imamo nisku stopu rađanja zbog poznatih razloga – nepostojanja infrastrukture podrške za veći broj djece, rekao je dr. Nikodem, dok je dr. Baloban naglasio – govoreći o povjerenju u institucije – da se, otkako je Hrvatska uključena u ovo istraživanje, primjećuje rast nepovjerenja u baš sve institucije.
„Moramo priznati i za Crkvu koja je od istraživanja iz 1999. godine sa 64 % pala sada na 39 – 38 %. To je jako veliki pad.”
Vojska i policija nisu doživjele toliki pad. I onda imate drugu skupinu institucija koje su pri dnu. Najmanje povjerenja građani imaju, redom, u političke stranke, Hrvatski sabor, vlast, državnu upravu, tisak, pravosudni sustav i, što je mene malo iznenadilo, u društvene mreže, pojasnio je dr. Baloban.
“Također – izdvajamo – imamo ljude koji su izrazito nezadovoljni funkcioniranjem političkog sustava i ono što je dosta zabrinjavajuće, imamo porast autoritarnosti, pogotovo kod muških, mlađih, s nižim obrazovanjem i iz manjih naselja. Razlozi su od nesigurnosti pa do nezadovoljstva ovakim tipom demokracije kakav je u Hrvatskoj”, zaključio je dr. Nikodem u razgovoru s urednicom emisije Dianom Tikvić.