Budi dio naše mreže
Izbornik

Nastojanja u sprječavanju egzodusa kršćana iz Libanona

Bejrut (IKA)

Apostolski nuncij u Libanonu mons. Joseph Spiteri primio je predstavnike Zaklade papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ (ACN), objavila je 4. svibnja Nedjelja.

Zahvaćen ekonomskom krizom neviđenih razmjera, Libanon se muči i mnogi su Libanonci u iskušenju otići ili su već otišli. Tijekom sastanka s predstavnicima ACN-a koji su posjetili Libanon da bi vidjeli kako se provode projekti koje zaklada podupire, nadbiskup Spiteri objasnio je da je „kršćanima, zbog toga što su općenito bolje obrazovani, bolje pripremljeni i imaju više rodbine u inozemstvu, lakše emigrirati i naći dobar posao“.

Podrška školama

„Zbog toga je još važnije ulagati u projekte koji potiču kršćane da ostanu u zemlji, a dobar primjer je podrška Crkve školama. „Katolička Crkva vodi oko 330 škola u Libanonu. Devedesetak od njih su, kako ih nazivamo, „potpomognute škole“. Skrbe uglavnom za siromašne obitelji i privatne su, ali pola školarine pokriva vlada, a drugu polovinu plaćaju roditelji. Školarina je vrlo niska, ali zbog ekonomske krize vlada ne plaća svoj dio.“

Zbog bankrota vlade, Crkva je odlučila ne čekati, te je radila na pronalaženju rješenja. Podnijela je molbu ACN-u za financiranje, koja je prihvaćena. Pola iznosa je već uplaćeno, a druga polovina pristiže. Nuncij Spiteri kaže da je važnost te pomoći neprocjenjiva. „Ove su škole vrlo važne jer održavaju kršćansku prisutnost, drže obitelji u selima i zapošljavaju učitelje i pomoćno osoblje.“

Uz pomoć ACN-a, Crkva je u više od 50 škola učiteljima mogla ponuditi naknadu od 300 dolara po školskoj godini, a pomoćnom osoblju 180 dolara. Taj novac uvelike pomaže u plaćanju osnovnih potreba kao što su hrana i gorivo, budući da u sadašnjoj krizi mnogi učitelji, čija plaća može biti niska, i od 50 do 100 dolara, troše više novca na gorivo da bi došli na posao nego što zarađuju. Novac koji tek dolazi od ACN-a uglavnom će se koristiti za novčane naknade, da bi se najsiromašnijim obiteljima pomoglo da djeca ostanu upisana u školu.

„ACN-u dugujemo veliku zahvalnost. Hvala vam za svu pomoć koju ste pružili Libanonu, i kršćanima u Libanonu, da bismo mogli ostati ovdje i graditi ovu divnu, divnu zemlju, koja je jedinstvena na Bliskom istoku. Sjetit ću vas se u svojim molitvama i molim vas da se sjetite nas, cijelog Libanona, posebno libanonskih kršćana u svojim molitvama. Bog vas blagoslovio“, poručio je mons. Spiteri dobročiniteljima.

Učetverostručena pomoć Libanonu

ACN podržava projekte u Libanonu dugi niz godina, ali ogromna ekonomska kriza koja je pogodila Libanon nakon pobuna 2018., u kojoj je libanonska funta pala na otprilike jednu dvadesetinu svoje prethodne vrijednosti, pogoršana je katastrofalnom eksplozijom koja je sravnila luku u Bejrutu i veliki dio grada. Zbog toga je zaklada četverostruko povećala svoju potporu.

Mons. Spiteri istaknuo je važnost održavanja kršćanske prisutnosti u Libanonu, također da bi se zaštitila društvena ravnoteža koja zemlju čini posebnom.

„Libanon se razlikuje od svih drugih zemalja na Bliskom istoku. Ne samo zato što imamo više kršćana, nego jer je to jedina zemlja u regiji koja se temelji na građanskom ustavu. Ovdje se oduvijek poštivala sloboda savjesti i izražavanja. Važno je da Libanon sačuva taj identitet. Teško je balansirati da bi se očuvala prava pojedinaca i kolektivna prava zajednica. Ali to je učinjeno i može se, a potrebna nam je dobra volja sviju. Ovo je identitet Libanona, zato je Libanon toliko drugačiji.“

U iščekivanju pohoda Svetog Oca

Zbog toga je papa Franjo nekoliko puta rekao da želi posjetiti Libanon, da bi potaknuo taj društveni projekt, a posebice kršćansku zajednicu. „Papa želi doći. To je ponovio i predsjedniku države i predsjedniku vlade koji su nedavno posjetili Vatikan“, objasnio je nuncij.

U travnju je predsjednik rekao da će Sveti Otac doći u Libanon u lipnju. Vatikan to još nije službeno potvrdio, nego objavio da postoji ta mogućnost.

Nuncij Spiteri se nada da bi predstojeći izbori u svibnju mogli rezultirati stabilnijom vladom koja bi, zauzvrat, mogla omogućiti zemlji da konačno zaključi sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, koji bi mogao pomoći gospodarstvu da se ponovno stane na noge i obnovi povjerenje.

„Bez povjerenja, Libanon ne može privući ulaganja, ali postoji potencijal u poljoprivredi i turizmu, na primjer, oni mogu stvoriti nova radna mjesta. Moramo uvjeriti mlađe da mogu ostati i mogu raditi zanimljive stvari, to je veliki izazov“, zaključio je nadbiskup Spiteri, prenosi Nedjelja.