Nerezine: 500. obljetnica franjevačke nazočnosti na otoku Lošinju

Nerezine, (IKA) – “Pet stoljeća franjevačkog samostana sv. Franje u Nerezinama” naslov je povijesno-znanstvenog simpozija kojim je u subotu 9. kolovoza započelo obilježavanje 500. obljetnice franjevačke nazočnosti na otoku Lošinju, u franjevačkom samostanu u Nerezinama, koji ove godine također slavi 500. obljetnicu svog utemeljenja.
Prigodni jednodnevni povijesno-znanstveni simpozij svojim pozdravima otvorili su nerezinski gvardijan fra Vlado Zahija te provincinjal franjevačke provincije Sv. Jeronima fra Bernardin Škunca. “Ova proslava petstote obljetnice franjevačkog samostana u Nerezinama jest vječna hvala naraštajima redovnika i vjerničkog puka koji su prošli kroz nerezinski samostan kao i ponovno obećanje da će današnji naraštaj čuvati ono što im je ostavljeno i darovano”, istaknuo je gvardijan Zahija.

Provincijal Škunca istaknuo je: “Današnji vjernici iz ljubavi su dužni obnavljati pamćenje na sve ono što se u Nerezinama zbivalo i na sve što su franjevci na otoku Lošinju učinili. Ova obljetnica je škola povijesti koja nam istovremeno govori i o našoj budućnosti. Narod koji ne poznaje svoje korijene i baštinu ne zna odakle je i kamo ide. Današnji vjernički naraštaj otoka Lošinja upravo po franjevcima koji su boravili u nerezinskom samostanu znadu odakle su, gdje su i kamo idu”.

O franjevačkom samostanu u Nerezinama te o pet stoljetnoj prisutnosti franjevaca na otoku Lošinju na simpoziju govorili su generalni vikar Krčke biskupije Franjo Velčić, fra Stanko Škunca te arhitekt rodom iz Nerezina Aldo Nicholetti. U svojim su izlaganjima predavači istaknuli kako su se prvi franjevci na otoku Lošinju nastanili početkom 16. stoljeća, nakon što su utemeljena tri samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša, i to na Bijaru u Osoru te u Martinščici i Porozinama na otoku Cresu. U to doba započela je i gradnja nerezinskog samostana Male braće, kao prvog samostana na otoku Lošinju. Premda se na širem području Nerezina susreću brojni ostaci i romaničkih crkvenih zdanja iz starijih razdoblja, ipak, može se ustvrditi da tek početkom 16 stoljeća Nerezine dobivaju samostan i crkvu. Ako se tim zdanjima pridoda gradnja katedrale u Osoru, župne crkve u Cresu, te još tri samostana franjevaca trećoredaca, s pravom se može zaključiti da je 16 stoljeće bilo stoljeće duhovnog preporoda cresko-lošinjskih otoka, ali i velike ekonomske moći koja je omogućila gradnju takvih reprezentativnih zdanja, istaknuto je u predavanjima.
O arhivskoj i bibliografskoj građi samostana u Nerezinama govorili su fra Atanazije Matanić, arheolog Stefano Zuchi, prof. Irena Dlaka, prof. Jasminka Ćus–Rukonić, prof. Lidija Nikolčević te mr. Julijano Sokolić.

U izlaganjima je navedeno kako je samostanski arhiv u doba nekih izvjesnih pogibelji prenesen u rovinjski i zadarski samostan gdje se postepeno izgrađivala “provincijska knjižnica” koja je prihvaćala književne i arhivske materijale malih samostana kao što je nerezinski. Međutim, o arhivu nerezinskog samostana danas postoje podaci koji govore da je prošlih stoljeća u samostanskom arhivu bilo više od sedam tisuća svezaka. Ta kulturna uloga nerezinskog samostana do najvećeg izražaja došla je u 19 stoljeću, kada je bila prisutna i u prosvijeti, jer su prve osnovne škole u Nerezinama bile organizirane unutar samostana, i to talijanska i hrvatska, čime su i u prosvjetiteljskom pogledu nerezinski franjevci odigrali glavnu ulogu. Ta kulturno-prosvjetna uloga redovnika toga samostana postojala je najizraženije u službi dušobrižništva, pastorala i duhovnosti, posebno franjevačke, zaključili su predavači.
O nerezinskom samostanu u službi Caritasa govorila je voditeljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Brajša, koja već tri desetljeća u taj samostan preko ljetnih mjeseci organizira ljetovanje i dovodi djecu s tjelesnim oštećenima; dok je predavanje o iseljenim otočanima te o iseljeničkoj bratovštini – Društvu sv. Franje održao malološinjski župnik dr. Anton Bozanić.

U povodu proslave 500. obljetnice franjevačke nazočnosti na otoku Lošinju istog je dana u samostanskoj crkvi, pod pokroviteljstvom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, a u organizaciji župe Nerezine, održan i prigodni koncert. Na koncertu su nastupili članovi zbora župne crkve Gospe od Zdravlja u Nerezinama pod ravnanjem Elvisa Živkovića te klapa “Čikat” iz Malog Lošinja. U prigodnom programu kojije vodio poznati lošinjski povjesničar Julijano Sokolić izvedena su djela Sedlaka, Canjuge, Mendensona, Antonića i Perana, dok je malološinjska klapa izvela više starohrvatskih gregorijanskih napjeva.